Mnogi ljudi ne znaju kako se crkvena, odnosno liturgijska i građanska, kalendarska godina u mnogome razlikuju. Razlikuju se datumom početka i završetka, smislom i sadržajem, slavljima i simbolikom. Jednake su zapravo samo po trajanju. Liturgijska godina brojem dana usklađena je s građanskom godinom.

Crkvenom ili liturgijskom godinom nazivamo ukupnost kršćanskih liturgijskih slavlja tijekom jedne kalendarske godine. Crkva u novu godinu ulazi prvom nedjeljom došašća, a godinu završava svetkovinom Krista Kralja.

Liturgijska je godina utemeljena na povijesti spasenja, stoga bit liturgijske godine počiva na neprekidnmo slavljenju Kristova otajstva i prepoznavanju njegove prisutnosti u vremenu. Svakoj svetkovini, blagdanu, nedjelji, spomendanu ili 'običnom' danu tijekom liturgijske godine pripada vlastiti obrazac misnog slavlja, određeni tekstovi, pjesme, boja liturgijskog ruha koji izražavaju osobitost liturgijskog vremena u kojem se odvija slavlje.

Liturgijski godišnji ciklus koncentrira se oko dvije najvažnije kršćanske svetkovine: Uskrsa i Božića. Svaki od ovih blagdana ima svoje vrijeme priprave i vrijeme odjeka.

Korizma ili četrdesetnica jedno  je od duhovno 'jakih' liturgijskih vremena koje vjernike poziva na približavanje Bogu te intenzivnije uključenje u život Crkve .

Priprava za Uskrs traje četrdeset dana i pripravlja nas za središnju svetkovinu liturgijske godine - Uskrs. Pažljivom 'brojaču' neće promaknuti pomalo zbunjujuća činjenica da od Čiste srijede (Pepelnice) kojom korizma počinje, do Uskrsa ima više od četrdeset dana. Razlog tomu je što među pokorničke dane ne pripadaju nedjelje, a razdoblje korizme zapravo završava Misom Večere Gospodnje na Veliki četvrtak.

Vrijeme priprave za Uskrs poziva nas na obraćenje, na suobličavanje svojih života Krisotovu. Korizmeni period nas potiče na odricanje od grijeha, pojačanu molitvu, djela milosrđa i post.Premda je u duhu pobožnosti našeg naroda svaki petak i na kvatre ne mrsiti i postiti,  Katolička crkva postom i nemrsom vjernike obvezuje zapravo samo dva dana u godini: na Čistu srijedu i Veliki petak. Crkva tijekom korizme preporučuje nemrs petkom.

Tijekom korizmenih euharistijskih slavlja ispušta se poklik Aeluja, a ne moli se ni Slava.

Ljubičasta boja svećenikovog misnog ruha izražava pokorničku, svečanu i ozbiljnu dimenziju ovog razdoblja. Bojojm, pjesmama i pobožnostima suobličavamo se Kristu patniku u njegovom hodu prema Golgoti. Ipak, misno ruho četvrte korizmene nedjelje koja se naziva Laetare ili Sredoposna nedjelja može biti ružičasto, jer ova boja odražava radost zbog nadolazeće svetkovine kojom slavimo novi život koji nam je darovan po Kristovoj otkupiteljskoj žrtvi.