Sama Županija je nastala na području koje je pripadalo Vojnoj Krajini koja je štitila granice Austro-ugarske monarhije prema Turskom carstvu, a za vrijeme Jugoslavije ovo se područje nalazilo pod Brodskom Općinom. Kako bi se na najlakši upoznali s Brodsko-posavskom županijom potrebno je fokusirati se na njene gradove koji najbolje reflektiraju njenu bogatu povijest te njene ostale kulturne i gospodarske vrijednosti.
 

Slavonski Brod

Slavonski Brod je najmnogoljudniji grad Brodsko-posavske županije te predstavlja njeno gospodarsko, upravno i kulturno središte. Grad se smjestio na sjevernoj obali rijeke Save na državnoj granici sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Slavonski Brod je mjesto gdje prolaze glavne prometnice koje povezuju zapad sa istokom i sjever sa jugom. Tu još prolazi željeznička pruga, autocesta koja povezuje zapad Europe sa Bliskim Istokom te cestovni most koji povezuje Hrvatsku i BiH. Po veličini, Slavonski Brod je sedmi grad u Republici Hrvatskoj, s više od 64 tisuće stanovnika.

Slavonski Brod ima bogatu prošlost o čemu svjedoče brojni povijesni dokazi. Na sjeveroistoku grada pronađeni su ostaci kulture iz ranog kamenog doba, koji govore o naseljavanju ovog područja još od prije 8000 godina. Povijesni dokazi nam pričaju o postojanju jednog od najstarijih naselja u Hrvatskoj na području današnjeg grada. Jedna od zanimljivosti je i jedina pronađena zemunica za ukope u Europi, što također upućuje na postojanje razvijenog prapovijesnog naselja. Nadalje, na području današnjeg grada, prije više od 2000 godina ovdje se u rimsko doba nalazilo naselje Marsonia (Marsvnnia) koje je bilo vojno i upravno središte cijele okolice. Nakon Rimljana na područje današnjeg Slavonskog Broda provaljuju Huni, a tijekom 6. stoljeću ovdje se naseljavaju Slaveni. Konačno, u 7. stoljeću ovdje dolaze Hrvati koji mjestu daju ime Stari Grad. Tek 1224. godine, prvi puta se spominje ime grada kao Vila Brod u povelji koju je gradu dodjelio ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. U to vrijeme naselje je u posjedu plemića Berislavića Grabarskih sve do dolaska Turaka koji od 1536. pa sve do 1691. vladaju srednjovjekovnom Slavonijom. Iako je područje Slavonskog Broda zbog povijesnih okolnosti bilo nužno vojnički orijentirano, ipak već 1709. godine ovdje se otvara škola koju vode franjevci. Isto tako, franjevci već 1720. u Slavonskom Brodu osnivaju filozofski fakultet.

Početkom 20. stoljeća Slavonski Brod doživljava svojevrsno zlatno doba zbog naglog gospodarskog rasta, a tijekom Kraljevine Jugoslavije grad konačno mijenja ime iz Brod na Savi u Slavonski Brod. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u gradu bivaju porušene skoro sve prelijepe građevine iz vremena Austro-ugarske nakon čega se grad obnavlja u drugoj polovici 20. stoljeća. Do početka domovinskog rata grad je brojao porast pučanstva zbog velikog gospodarskog rasta te velike metalne, poljoprivredne i drvne industrije. Nažalost, grad je ponovo pretrpio teško razaranje tijekom domovinskog rata početkom devedesetih. Nakon rata Slavonski Brod se intenzivno obnavlja, te je danas s pravom administrativno i gospodarsko središte Brodsko-posavske županije s bogatim kulturnim životom.

Danas u gradu djeluje i Strojarski fakultet, Veleučilište, Visoka učiteljska škola, deset osnovnih i osam srednjih škola, te jedan studentski centar. U gradu još djeluje jedno dječje kazalište, te jedna kazališno-koncertna dvorana, više umjetničkih galerija, dvije knjižnice i dva muzeja. Od kulturnih manifestacija potrebno je izdvojiti smotru folklora Brodsko-posavske županije „Brodsko kolo“ i Brodsko glazbeno ljeto. U gradu djeluju i mnogi sportski klubovi od kojih se ističe nogometni klub Marsonia, te brojne kulturne i umjetničke udruge od kojih je važno izdvojiti Pokret urbanog življenja i Folklorni ansambl Broda.

Od poduzeća svakako je najpoznatije „Đuro Đaković“ koje se bavi širokim spektrom proizvodnje; od mostova, auto dijelova pa sve do prvog hrvatskog niskopodnog tramvaja. Također, važan dio gospodarstva Slavonskog Broda čine poljoprivreda, prehrambena industrija te vinogradarstvo. Kroz Slavonski Brod ne samo da prolazi vrlo važna autocesta (A3) koja povezuje Zagreb i Beograd već se ovdje nalazi druga najvažnija riječna luka u Hrvatskoj, a u planu je i izgradnja autoceste C5 koja će povezivati kontinentalnu Hrvatsku sa Bosnom te Jadranom.

Od kulturnih znamenitosti važno je istaknuti Brodsku tvrđavu koja predstavlja spomenik nulte kategorije te po svojoj veličini spada među najveće fortifikacijske spomenike u Hrvatskoj ali i u Europi. Građena je u vremenu od 1715. do 1780. godine u obrambene svrhe na rijeci Savi. Osim Brodske tvrđave u gradu se posebno ističe svojom ljepotom i kulturnom vrijednošću franjevački samostan sagrađen krajem 17. stoljeća, također spomenik nulte kategorije. Franjevci su u Brodu osnovali i prvu školu 1709. godine tako da su osim duhovne službe vršili i važnu prosvjetiteljsku dužnost u gradu o čemu svjedoči do danas očuvana vrijedna knjižnica franjevačkog samostana. Malo je poznato kako je gradski Trg Ivane Brlić-Mažuranić s kojeg se pruža predivan pogled na rijeku Savu, zapravo površinom najveći trg u Hrvatskoj. Na samom trgu se nalazi i kuća spomenute Ivane Brlić-Mažuranić, naše najpoznatije dječje spisateljice. Nedaleko od trga nalazi se i predivno uređeno te ujedno i najveće gradsko šetalište uz rijeku Savu u Hrvatskoj koje Brođani nazivaju „Kej“.

Mnogi su slavni ljudi prolazili, boravili i živjeli u Slavonskom Brodu. Od najpoznatijih osim Ivane Brlić-Mažuranić zaslužne za Šumu Striborovu i Šegrta Hlapića, još ovdje svakako moramo izdvojiti nedavno preminulog pjesnika Dragutina Tadijanovića, povjesničara Vjekoslava Klaića, te političare Zdravka Tomca i bivšeg premijera Ivicu Račana.
 

Nova Gradiška

Nova Gradiška je drugi grad u Brodsko–posavskoj županiji, smješten u jugozapadnom dijelu istočne Hrvatske, na južnim padinama Psunje. Grad se nalazi uz autocestu Zagreb - Slavonski Brod - Beograd, te uz prugu Zagreb - Vinkovci. Kao i cijeloj županiji, u gradu vlada ugodna i umjerena kontinentalna klima. Grad je osnovan 1748. godine, a počeo ga je graditi general Vojne krajine F. Beck. Prva zidana zgrada u gradu je crkva Svete Terezije, izgrađena u stilu kasnoga baroka, i predstavlja jedan od najznačajnijih sakralnih spomenika u Slavoniji. Stari urbani centar sastoji se od već spomenute crkve sv. Terezije, zatim od kotarskog suda iz 18. stoljeća i župne crkve Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije iz 19. stoljeća. Upravo trg i barokna crkva govore nam kako je Nova Gradiška planirano izgrađen krajinski grad s geostrateškim i kulturnim značajem, koji je povezivao Slavoniju sa Bosnom.

Osim malene ali lijepe urbane jezgre Nova Gradiška okružena je i predivnom prirodom u kojoj se nalaze čak dva rezervata šumske vegetacije na Psunju. To su Muški bunar za koji su tipične brdske šume bukve i hrasta kitnjaka, te Prašnik koji je prepoznatljiv po šumi hrasta lužnjaka i običnog graba. Između ostalog, Psunja je ugodna za šetnje i planinarenje, a u blizini grada nalazi se i lovište Radinje uz Savu.

Nedaleko od Nove Gradiške nalaze se Cernik i Strmac, dva manja mjesta koja je važno spomenuti. Cernik je svojevrsno predgrađe Nove Gradiške u kojem se nalazi kaštel koji je u 17. stoljeću pregrađen u dvorac. Mjesto je u vrijeme turskih osvajanja ovih krajeva, tijekom 16. i krajem 17. stoljeća predstavljalo sjedište sandžaka. Turska česma koja se i danas nalazi pred dvorcem govori posjetiteljima o tim burnim vremenima. U Cerniku se još nalazi barokni franjevački samostan i barokna crkva sv. Petra.

Strmac je izletište smješteno 12 km sjeverno od Nove Gradiške gdje se spajaju potoci Begovača i Šumetlica. U mjestu postoje i dva bazena okružena prelijepom prirodom koja privlači posjetitelje najčešće tijekom ljeta.

Od gospodarstvenih grana u Novoj Gradišci najrazvijenije su drvna, tekstilna, prehrambena i metalna industrija, no ipak u gradu postoji velika potreba za daljnjim gospodarskim razvojem zbog čega je inicirano pokretanje industrijskog parka.

Danas je Nova Gradiška grad s bogatim kulturnim životom o čemu svjedoči i činjenica da je već 1892. godine ovdje osnovano Društvo za poljepšavanje mjesta čiju ulogu danas nastavlja gradska Turistička zajednica. Od kulturnih događanja u gradu bitno je izdvojiti poklade, međužupanijsku smotru folklora te „Novogradiško glazbeno ljeto“. U gradu djeluju dvije osnovne i tri srednje škole, te knjižnica, muzej, likovna galerija i Dom kulture. Nogometni klub „Sloga“ i ženski odbojkaški klub „Nova Gradiška“ najpoznatiji su sportski klubovi u gradu.

Od poznatijih ljudi koji nam dolaze iz Nove Gradiške svakako valja izdvojiti našeg poznatog književnika Grigora Viteza, a od naših suvremenika to su pisac Miro Gavran te popularni rock pjevač Dado Topić.