Dan planeta Zemlje je prvi puta obilježen 22. travnja 1970. u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu. Američki senator Gaylord Nelson godinu se dana prije zgrozio nad posljedicama izljeva nafte uz obalu Kalifornije te je, vrativši se u američki parlament, izborio da se 22. travnja proglasi nacionalnim danom proslave planeta Zemlje. Naziv Earth Day prvi je puta upotrijebio gradonačelnik San Francisca u proglasu 1969. kojim je odlučeno da se na području San Francisca taj dan slavi kao Dan planeta Zemlje. Ubrzo poslije, američki je parlament donio cijeli niz zakonskih uredbi kao odgovor na sve očitiju ekološku krizu. Slično buđenje ekološke svijesti javilo se i u drugim dijelovima svijeta.

No ljudi nisu uvijek bili svjesni svog štetnog učinka na okoliš. Eksploatacija zemlje, masovni izlov pojedinih životinjskih vrsta, nebo crno od plinova koji su se dizali iz ogromnih industrijskih dimnjaka, rijeke zagađene kemijskim, industrijskim i ljudskim otpadom nisu bile teme kojih su stanovnici Zemlje bili svjesni u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Naglasak je bio na vrtoglavom ljudskom napretku, ne i na posljedicama koje je on ostavljao na prirodni okoliš. Svijest javnosti počela se mijenjati 60-tih godina prošlog stoljeća i raste diljem svijeta do današnjega dana, a organizacije koje se bave očuvanjem okoliša rastu brojem i utjecajem.

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. Ta je svjetska manifestacija dobila svoj službeni oblik 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga koji su uskladili dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Od te se godine Dan planeta Zemlje sve više obilježava i u drugim državama svijeta, pa tako u manifestacijama organiziranim tim povodom sudjeluje i po 200 milijuna ljudi. Ove je godine naglasak na sve primjetnijim klimatskim promjenama, pa je cilj kampanje UN-a 2007. zasaditi milijardu stabala diljem našeg planeta i tako povećati javnu svijest u djelovanju protiv klimatskih promjena.

Klima se mijenja kroz desetljeća i stoljeća, no u posljednje se vrijeme klimatske promjene odvijaju znatno brže, što znanstvenici pripisuju posljedicama ljudskog djelovanja. Prema znanstvenicima, znatno povećanje količine plinova svakodnevno otpuštenih u atmosferu dovodi do ubrzanog zatopljenja koje nosi cijeli niz posljedica.

Zbog brzih klimatskih promjena i drugih oblika ljudskog djelovanja, prirodni se svijet ne uspijeva dovoljno brzo prilagoditi i mnoge biljne i životinjske vrste gube bitku za opstanak. Promjene klime ne mogu se zaustaviti, ali se mogu usporiti i to je poruka koju ovogodišnji Dan planeta Zemlje nastoji pronijeti diljem svijeta. 

Iako je počeo kao američki praznik, danas se Dan planeta Zemlje obilježava u 175 zemalja diljem svijeta. Zanimljivo je da je to jedini događaj koji se u isto vrijeme slavi u cijelom svijetu što ga čini najvećim svjetovnim praznikom na svijetu.

Iskoristimo ovaj dan da promislimo o posljedicama svog djelovanja na svijet oko nas i što možemo učiniti da te posljedice ublažimo ili čak eliminiramo. Za početak, evo nekoliko jednostavnih savjeta za svakodnevnu primjenu:

Reciklirajte i odvajajte kućni otpad - staklo, limenke, plastiku, papir, pa i biootpad moguće je preraditi i ponovno upotrijebiti
Zamijenite obične žarulje štednima – pri tome naglasak nije na uštedi novca nego energije!
Ugasite vodu kada perete zube ili vam nije nužno da curi
Uštedite vodu i energiju tuširajući se minutu kraće nego običavate
Kupujte proizvode u većim pakiranjima – tako će otpada od ambalaže biti manje
Kupujte uređaje koji štede energiju
Obucite džemper i smanjite grijanje u kući u zimskim mjesecima za 2 stupnja
Prije nego što upalite uređaj za klimu promislite bi li i otvoreni prozor mogao pomoći
Posadite jedno stablo godišnje – biljke konzumiraju štetne atmosferske plinove i proizvode kisik koji nam je potreban za disanje
Nastojite perilicu za rublje i suđe uključiti samo kada su zaista pune – štedi energiju i vodu
Koristite javni prijevoz, vlakove i bicikle kada god je to moguće
Kada idete autom, nastojite prijevoz podijeliti i s drugima koji idu u vašem pravcu
Pazite da vam gume na autu budu optimalno napumpane zrakom – uštedit ćete gorivo i u atmosferu odaslati manje štetnih plinova.

PREUZETO S PORTALA ZA ŠKOLE, MALI NOVINARI