Razgovorom s našim kuharima, i analizom školskog jelovnika došli smo do slijedećih zaključaka:

Naši učenici dobivaju premalo voća i povrća u svojoj užini, upitne je svježine, posebno u zimskim mjesecima, to voće je iz Hrvatske i nemamo podatke o Fair trade proizvodnji.( Poštena trgovina( Fair trade) omogućuje ljudima iz Afrike, Azije i Latinske Amerike bolje radne i trgovačke uvjete. Radnici su pošteno plaćeni, uzgajaju hranu uzimajući u obzir zaštitu okoliša, a njihova djeca mogu ići u školu.)

Na žalost, nismo u mogućnosti prilagođavati školski jelovnik svakoj sezoni, jer bi to iziskivalo dodatna financijska sredstva. Pozitivno je da su bezmesni obroci češći nego sa mesnim sadržajem, tako 2-3 puta tjedno jedemo bezmesne obroke. Premalo ili uopće ne koristimo tradicionalne sorte žitarica i ostale hrane. Obroci su uglavnom pripremljeni od svježih namirnica, osim kada koristimo zaleđene riblje štapiće, pileće dinosaure i pljeskavice. Hranu pripremamo na suncokretovom ulju, ne koristimo palmino ulje. Što se tiče ostataka hrane, kojih tjedno ima oko 40 kg, dajemo ih za prehranu životinja jednom roditelju koji uzgaja svinje. Onu hranu koju učenici ne mogu odmah pojesti, moraju ponijeti sa sobom pa će je pojesti kada stignu. Učenici rado jedu pizzu, sendvič i hamburger, a nerado žgance, lepinje i bolonjez.

Zaključak:

U školskom jelovniku premalo je zastupljeno voće i povrće, žitarice , a previše je pržene hrane. Najviše se baca kruh, jer je zastupljen u puno obroka.

Trebalo bi paziti da hrana bude od lokalnih proizvođača, a dobro je što se voće jede sezonski, premda ga je malo. Ostala hrana nije prilagođeno sezoni. Općenito, previše je polugotovih i gotovih proizvoda ( pecivo, riblji štapići, namazani kruh, pizza, sendvič, kroasana,, pljeskavica, pileći dinosauri, burek, hrenovke). Ne koristimo sve lokalne, organske i sezonske proizvode, što ovaj program propagira.

Anketirali smo učenike i roditelje 3. i 5. razreda  kako bismo vidjeli kakve su njihove prehrambene navike. Kada obradimo rezultate, održat ćemo roditeljske sastanke i prezentirati rezultate na Učiteljskom vijeću.

O tim podatcima čitajte u slijedećem članku.

                                                                                                          Koordinatorica Helena Kudra, prof.