Gaj je na svijet došao davne 1809. godine u Krapini. Potječe iz francusko-njemačke obitelji, te se u njegovom kućanstvu pričalo njemačkim jezikom. Školovao se u Beču, Grazu i Pešti i tek ondje došao u kontakt sa svojom nacionalnom manjinom. Za vrijeme školovanja, u njemu su formirala nacionalna svijest. 1828. godine osnovao je svoj prvi Ilirski klub (Graz).

U to vrijeme hrvatske su zemlje zbog povijesnih okolnosti bile podijeljene, te se javljala težnja za ujedinjenjem. Hrvatski je sabor na svojim zasjedanjima neprestano, ali bezuspješno zahtijevao ujedinjenje.  U Banskoj Hrvatskoj glavnu je riječ imalo plemstvo, no jačala je uloga građanstva, a napose građanske inteligencije. Opasnost od apsolutističke vlasti za vladavine Josipa ll. te strah od Francuske revolucije, naveli su Hrvatski sabor da dio političkih i financijskih ovlasti predaju ugarskoj vladi. Time je Hrvatska izgubila poseban državno-pravni položaj i mogućnost da odlučuje o nekim autonomnim poslovima. Za njega će se preporoditelji u 19. stoljeću morati žustro boriti.

Mađari su smatrali da je došao trenutak kada mogu stvoriti svoju nacionalnu državu gdje postoji jedan narod i jedan jezik – mađarski. Držali su potrebnim da se taj jezik uči i u hrvatskim školama kao obavezan predmet. To su bili pokušaji mađarizacije. U Hrvatskoj su se rabila tri jezika: latinski (službeni), njemački (plemstvo) i hrvatski (neobrazovani slojevi). U prvoj polovici  19. st. nije bilo jedinstvenog pravopisa. Mlada je hrvatska inteligencija počela djelovati na stvaranju jedinstvenog hrvatskog jezika. Odlučno su i hrabro stupili u obranu hrvatskog jezika i državnosti.

Među njima se posebno isticao Ljudevit Gaj. 1830. godine objavio Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga pravopisanja. Potaknut češkim pravopisom, pokušao je za svaki glas uvesti slovo latiničnog pisma. Ta inačica hrvatske abecede naziva se i gajicom. Smatrao je da hrvati trebaju prihvatiti štokavsko narječje kao zajedničko. Dobivši 1834. godine odobrenje, 1835. počeo je izdavati Novine horvatske, u kojima se nalazio prilog Danica horvatska, slavonska i dalmatinska. Preporodne ideje odlučio je širiti pomoću Danice, koju je tiskao  u svojoj tiskari. Pod utjecajem grofa Draškovića, 1836. godine preimenovao je novine u Ilirske narodne novine i Danicu ilirsku.  

    Ljudevit Gaj je preminuo u Zagrebu, 20. travnja 1872. Ostavio je neizbrisiv trag u povijesti hrvatskog naroda. Njegova uloga u narodnom preporodu ostala je zabilježena do danas što je dovelo do modernizacije Hrvatske.

Izvori: Vremeplov 7

            Lektire.hr

            Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Istražila učenica Ema Posavčević 7.b razred