Najčešće se javlja kao tuberkuloza pluća, ali ponekad zahvaća i središnji živčani sustav (meningitis), krvožilni sustav (milijarna TB), limfni sustav, genitourinarni sustav, kosti i zglobove.

Tuberkuloza je jedna od najraširenijih zaraznih bolesti u svijetu i računa se da je njome zaraženo između 2 i 3 milijarde ljudi. Svake godine se zarazi oko 9 milijuna ljudi.

Devedeset posto svih zaraženih ima latentni oblik bolesti bez izraženih simptoma. Od onih koji razviju aktivnu formu bolesti, svake godine od svijetu umire 2 milijuna ljudi, što čini tuberkulozu najsmrtonosnijom zaraznom bolešću iza AIDS-a.

Tuberkuloza je bila opisivana u još u drevnim medicinskim tekstovima, ali je tek u 19. stoljeću identificirana kao posebna bolest. Poticaj istraživanju je bila industrijska revolucija i nagli priljev stanovništva u gradove gdje se bolest brzo počela širiti među siromašnim radnicima. Tuberkuloza je, slično kao i kolera, dovela do preispitivanja higijenskih navika u svrhu prevencije.

24. ožujka 1882. njemački liječnik Robert Koch otkrio je uzročnika tuberkuloze. Tek je otkriće antibiotika, odnosno streptomicina godine 1946. omogućilo adekvatno liječenje. Dugo se smatralo da će tuberkuloza s vremenom biti iskorijenjena, ali je to mišljenje u posljednje vrijeme drastično promijenjeno. Razlog tome je intenziviranje protoka ljudi koji šire zarazu, epidemija AIDS-a koja slabi imunološki sustav bolesnika, te otkriće sojeva bakterija koje su rezistentne na antibiotike.

Kirurški oblici tuberkuloze su hladni apsces (tuberkulozno gnojno žarište bez znakova akutne upale), tuberkulozne fistule (nastaju kada tuberkulozni proces perforira prema površini kože ili u okolni šuplji organ), te tuberkulozni limfadenditis (tuberkulozna upala limfnih čvorova).

FOTOGALERIJA