Ljudi koji se često smiješe u prosjeku žive sedam godina duže od onih kojima to nije navika, dok osobe koje imaju problema s lošim raspoloženjima npr. depresijom podložniji su puno učestalijim zdravstvenim rizicima.

Srdačan smijeh potiče rad dijafragme koja igra ključnu ulogu u krvotoku i samim time potiče cirkulaciju, tvrdi neurologinja dr. Maja Roje Novak.  

Postoje dokazi da smijeh ima pozitivan učinak na neke aspekte imuniteta, pomaže u sagorijevanju kalorija,a glasan smijeh u trajanju od deset minuta može sagorijeti između 10 i 40 kalorija.

Činjenica da se djeca nasmiju 200 puta na dan, dok odrasla osoba tek 12 dovoljno govori kako lako zaboravljamo biti sretni, ističe Petra Čulak koja kao nositeljica titule life i business coacha svakodnevno potiče smijeh kod pacijenata.

Upravo zbog niza stresnih situacija i loše kvalitete života sve su popularnije terapije smijehom koje čovjeka uče kako se kvalitetno smijati. Osim toga polučuju i niz drugih rezultata poput poboljšane produktivnosti i djelotvornosti, povećanog samopouzdanja i bolje komunikacije s ljudima.

Iako zdrav, nije svaki smijeh iskren, jer često se i zloubotrebljava. Kategoriziramo ga unutar četiri razreda i potrebno je razlikovati iskreni od usiljenog smijeha koji nema pozitivne učinke: 

-Smijeh tipa ha, ha, ha je oslobađajući smijeh, koji nastoji obuhvatiti i druge ljude u društvu. Karakterističan je za otvorene i sretne ljude, koji su često i snažne fizičke građe.

- Smijeh tipa he, he, he  naziva se zlobnim i tipičan je za zatvorene ljude i one koji prikrivaju osjećaje. Ljudi koji se obično ne smiju očima, uz njih imate dojam kao da nose masku.

-Smijeh hi, hi, hi  odaje lukavost, naziva se smijeh zatvorenih usta.

-Smijeh ho, ho, ho odaje  kontrolirano iznenađenje. Zapravo je riječ o lažnom smijehu kojega imaju osobe koje gaje nepovjerenje prema sugovorniku.