U najopasnije ovisnosti ubrajamo ovisnost o drogi, alkoholu i cigaretama, a alarmantan je i podatak da se visok postotak ovisnika odnosi upravo na mladu populaciju. Danas se susrećemo i s nekim suvremenim ovisnostima, koje naoko bezazlene i zabavne, čovjeku ugrožavaju psihičko i fizičko zdravlje te ga dovode na rub materijalne egzistencije. To su ovisnost o kocki, internetu (facebook), hrani i slično. Sve ovisnosti su opasne te direktno i indirektno ugrožavaju čovjekov život. Informiranje mladih o opasnosti ovisnosti ključan je dio prevencije, stoga vam predstavljamo kratak pregled posljedica pojedinih ovisnosti. Ako i samo jedna osoba odustane od ovisnosti nakon što pročita naše članke biti ćemo sretni! 

MALI NOVINARI

Pušenje

  Računa se da svaka popušena cigareta skraćuje pušačev život za četrnaest minuta. Većina teških pušača umire od bolesti izazvanih pušenjem. Pušenje škodi i nepušačima kad borave u zadimljenu prostoru.

    Katran u duhanskomu dimu nadražuje dišne putove, sužava ih te povećava lučenje sluzi i ometa rad plućnih dlačica. Stoga se sluz, nečistoća i bakterije počinju zadržavati u plućima. Uzrok je to onomu što obično zovemo pušački kašalj, a to je zapravo znak bronhitisa (upale dišnih putova). Pušačeva su pluća stoga podložnija zarazama. Devet desetina oboljelih od raka pluća su pušači.

    Nikotin djeluje na mozak i živčani sustav uopće. On uzrokuje i to da se čovjek navikao na pušenje pušeći osjeća jadno i bolesno. Nikotin ubrzava kucanje srca i steže krvne žile, pospješujući nastanak bolesti srca i krvožilnoga sustava.

    Zanimljivo je da aktivni i pasivni pušači udišu tek 30% dima cigarete. Preostalih 70% skuplja se po okolnim površinama i odjeći, što se naziva „dimom iz treće ruke“.

Alkohol

    Alkoholna pića djeluju na živčani sustav, što dovodi do dobrog raspoloženja, osjećaja snage, doživljaja nečeg lijepog, ali ako se konzumiranje nastavi, počinje grubo, socijalno neprihvatljivo ponašanje. U najtežem stupnju pijanstva, zbog paralize živčanih centara, dolazi do nemogućnost kontroliranja pokreta. Tada nastaje zaplitanje                            jezikom, teturanje, psihička otupjelost, a mogu se javiti i kraći ili duži periodi nestanka svijesti kada se čovjek ničeg ne sjeća. Ako se popiju vrlo velike količine alkohola, osobito ako se to učini naglo, dolazi do teškog trovanja, nesvijesti i do smrti.                                                  

    Upotreba alkohola među tinejdžerima može imati ozbiljne posljedice na njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Među njima su:

Droga

    Naoko bezazlena znatiželja, može biti samo prvi korak u svijet droge. A kako on izgleda, znamo iz brojnih novinskih članaka, televizijskih dokumentaraca, filmova, ispovijedi ljudi koji žive u tom paklu, ili su ipak imali sreću da se iz njega izvuku. Broj narkomana i u nas raste, pa su sve veće i mogućnosti da se mladi nađu u društvu u kojem će im netko ponuditi 'travu', ili barem pobuditi znatiželju. Pravi je odgovor: „Hvala, ne bih!“

Postoji više tipova droge koji na čovjeka djeluju na različite načine. Udisanjem, mirisanjem, 'snifanjem' nekih hlapljivih kemikalija koje se nalaze i u predmetima za svakodnevnu uporabu, kao što je, na primjer, ljepilo, javljaju se različiti 'umjetni' osjećaji, radost, sreća ili strah. Ta opijenost, međutim, s vremenom postaje kobnom. Dolazi do bolova u želucu, organizam slabi, a poslije nekog vremena oštete se živci, jetra, bubrezi, pa i mozak, javljaju se problemi sa srcem. Bilo je slučajeva da je 'snifanje' izazvalo i gušenje.
Najpopularnija je droga, i neki će ti reći čak bezazlena, marihuana. Trava, kako je zovu.  Uzimaju je za opuštanje, za dobro raspoloženje, za ležernost, za svladavanje tjeskobe. Ali, stalni korisnici marihuane također postaju ovisnici, mijenjaju se kao osobe, ugroženo im je zdravlje. Pušenje 'trave' nadražuje pluća, može izazvati rak, baš kao i pušenje cigareta.  Kokain, u bilo kojem obliku, izaziva velike zdravstvene probleme: narušeno zdravlje, potištenost, razdražljivost, tjeskoba, depresija, nerijetko i smrt.  Ovisnici će svoj  kratki životni vijek (oko 35 godina) provoditi između ulice, bolnice i zatvora. Umiru rano najčešće zbog slučajnog predoziranja, ili počine samoubojstvo, umiru od hepatitisa, AIDS-a, pogibaju u prometnim nesrećama. Ovisnici žive upola kraće od prosječnog ljudskog vijeka.

Ovisnost o facebooku

  Ovisnost o Facebooku još uvijek nije uvrštena u službenu listu bolesti i psihičkih poremećaja, no s obzirom na manijakalno ponašanje sve većeg broja korisnika ovog servisa, sve je više slučajeva osoba koje, zbog pretjerane upotrebe interneta, imaju smetnje u svakodnevnom životu. Facebook pogodan za stvaranje ovisnosti osobama kojima je teško započinjati komunikaciju u stvarnome svijetu jer je Facebook privid komunikacije. Osobe dok komuniciraju na Facebooku imaju potpunu kontrolu nad razgovorom, koji mogu prekinuti kada postane neprihvatljiv i započeti novu komunikaciju s nekom drugom osobom. Facebook može biti opasan medij jer manjka kontrole nad njim, a to dopušta psihološkim bolesnicima da ispunjavaju svoja maštanja koja nemaju hrabrosti ostvariti u stvarnome životu.

Ovisnost o hrani

    Potreba za hranom iako nismo gladni ili jedenje zbog emocija prvi su znaci ovisnosti o hrani, pokazalo je istraživanje Udruge američkih dijetetičara. Obroci u tajnosti, skrivanje količine hrane, osjećaj krivice ili srama nakon ručka, gubitak kontrole i nemogućnost zaustavljanja te osjećaj olakšanja dok se jede, jasan su pokazatelj ovisnosti.

   Namirnice koje stvaraju ovisnost su kruh, tjestenina, slatkiši i slastice, čokolada i slane grickalice. To je zato što ugljikohidrati i slatka hrana oslobađaju serotonin u mozgu, kemijsku tvar nakon koje se osjećamo dobro. Učinak je privremen i kratak, što dugoročno može dovesti do osjećaja krivnje i depresije,a dugotrajno prejedanje i do bolesti (pretilost, šećerna bolest, bolesti srca i krvnih žila…) Mozak je ključan za samokontrolu zato je dobro, kada se pojavi glad, zastati na 10 sekundi i razmisliti jeste li doista gladni i zašto želite jesti. Ovisnost o hrani ozbiljna je bolest koju mnogi ne žele priznati i teško je mogu preboljeti sami, ali savjetovanje s liječnikom ili najbližima, u koje imate povjerenja, može pomoći.