Povratak u školu i prilagodba
Autor: Hana Škrlec, 3. 9. 2023.
Povratak u školske klupe, nakon ljetnog odmora, može biti stresan za djecu ali i roditelje. Nova školska godina je započela, što znači da je prilagodba u punom zamahu, pogotovo kod prvašića čija prilagodba traje duže nego kod starije djece. Zašto je vrijeme prilagodbe uopće važno?! Tijekom ljetnih praznika djeca se odmore od mnogih školskih ali i izvan školskih obaveza što rezultira sa smanjenim stresom i pritiskom zbog navedenih aktivnosti, više vremena provode sa svojom obitelji te im je to prilika za stjecanje novih iskustva i poznanstva. Međutim, to vrijeme ima i svoje negativne strane. Mnogo slobodnog vremena može dovesti do pojave dosade i neproduktivnosti, djeca puno više vremena provode ispred ekrana, obrasci sna i hranjenja postaju neredoviti te u konačnici dolazi do pada u održavanju naučenih vještina i sposobnosti.
Početak nastavne godine znači prilagodbu na novi / stari ritam. Dolazi do puno promjena a od djece se očekuje da prilagodba bude što brža. Povećanjem fizičke aktivnosti dolazi do manjka energije već na samom početku zbog čega svi moramo biti strpljivi. Što se ustvari sve mijenja, odnosno na kojim područjima dolazi do prilagodbe?! To su rutina dana, fizička aktivnost, spavanje, fokus i pažnja, pravila i očekivanja, upotreba tehnologije, druge aktivnosti te odvojenost od roditelja.
Dobra prilagodba je bitna jer predstavlja temelj za pozitivno školsko iskustvo, potiče osobni razvoj, oprema dijete vrijednim vještinama za budućnost te utječe na samu dinamiku obitelji. Roditelji trebaju paziti da odnos prema promjenama bude pozitivan, da ne kritiziraju i ne budu u strahu jer svoje misli i osjećaje preslikavaju na dijete.
Ovisno o različitoj dječjoj dobi imamo i različite prilagodbe.
Djeca predškolske dobi, budući prvašići (6-7 godina) znaju da ih čeka škola ali dolazi do miješanog osjećaja – strah, sreća, pronalazak novih prijatelja, nova učiteljica… Za mlađe učenike, polazak u školu predstavlja veliku promjenu u svim područjima. Dolaze u novo i nepoznato okruženje, potreban im je duži period prilagodbe (do 6 mjeseci i više) a roditeljska pomoć je nužna.
Savjeti za podršku prvašićima: RAZGOVARAJTE O ŠKOLI (što mogu očekivati, pozitivan govor za stvaranje uzbuđenja, odgovorite na sve njihove nedoumice), VJEŽBAJTE SAMOSTALNOST (aktivnosti poput oblačenja, pakiranje ruksaka, obavljanje higijene, koga pitati za pomoć), UKLJUČITE DIJETE U PLANIRANJE (odabir školskog pribora, pisanje imena na bilježnice, uređivanje radnog prostora kod kuće, odabir najdražeg puta do škole), IGRAJTE SE PRETVARANJA ( igranje uloga npr.učitelj/učenik, upoznavanje prijatelja i sl.), STVORITE ŠKOLSKU RUTINU (dosljednost u rutini pomaže djetetu da se osjeća pripremljeno i sigurnije, na vrijeme uskladite raspored spavanja kao za školsko doba, važnost navike dolaska u školu na vrijeme), ČITAJTE KNJIGE (pomoći će da dijete bolje razumije koncept škole te da mu se smanji briga i strah od nepoznatog).
Djeca mlađe školske dobi (8-10 godina) već znaju što ih čeka zbog čega imaju manji strah i veće uzbuđenje. Podjednako im javlja veselje i nevoljkost ali i dalje imaju potrebu za pomoći roditelja pri povratku u rutinu.
Savjeti za podršku su da ih UKLJUČITE U PLANIRANJA (dopustite im da izaberu školski pribor, odjeću, frizuru, pisanje po naljepnicama), POSTAVITE PROSTOR ZA UČENJE (pomozite djeci organizirati prostor za učenje i pisanje domaće zadaće, pratite da li održava radni prostor urednim, pohvalite ih kad god ima razloga za to). Zapamtite, pohvale imaju veći efekt nego pogrde. RAZGOVARAJTE O CILJEVIMA (što žele postići u novoj školskoj godini, ciljeve napisati na vidljivo mjesto ali paziti da ocijene ne budu jedini cilj), PODUČITE DIJETE DA UPRAVLJA VREMENOM (korištenje kalendara, korištenje planera za praćenje zadataka i aktivnosti), POTAKNITE PRIJATELJSTVA (dogovoriti sastanke za igru s kolegama iz razreda, javiti se prijateljima s izvanškolskih aktivnosti), PRIKAZUJTE ŠKOLU U POZITIVNOM SVIJETLU (naš pogled na školu postaje i djetetov pogled na školu).
Kod djece starije školske dobi (11-14 godina) javlja se češća nevoljkost prema povratku u školi zbog straha i brige oko obaveza (opterećenje zbog upisa u srednju školu), javlja se pubertet i promjene u odnosima te su roditelji od velike važnosti u podršci mentalnog zdravlja.
Savjeti za podršku kod starije djece su: ZAJEDNO PLANIRAJTE RASPORED (pomozite djetetu da napravi dnevni raspored koji uključuje vrijeme za domaću zadaću, izvannastavne aktivnosti i opuštanje), RAZGOVARAJTE O ODGOVORNOSTI (o povećanim odgovornostima u višem razredu, mijenjanju učitelja i upravljanju vlastitim zadacima te samostalnim dogovorom s učiteljima, odgovornosti prema sebi/obitelji/školi/prijateljima), NAGLASITE VAŽNOST ORGANIZACIJE (naučite ih organizacijskim vještinama, korištenje planera i bilješki), OBRATITE PAŽNJU NA PRITISAK VRŠNJAKA (razgovarajte s njima o pritisku vršnjaka i kako donositi vlastite i odgovorne odluke u društvenim situacijama), RAZGOVARAJTE O IZVANNASTAVNIM AKTIVNOSTIMA (potaknite ih da se uključe u izvannastavne aktivnosti koji im se sviđaju ali im i pomozite u pronalaženju ravnoteže između obaveznog dijela i izbornog), RAZGOVARAJTE O BUDUĆIM PLANOVIMA (interesima, težnjama, budućim planovima i sl.).
Što kada prilagodba ne teče glatko? Koliko god mi isplanirali neku prilagodbu, može se dogoditi da u njezinom provođenju naiđemo na poteškoće. Mogu se pojaviti tjelesni znakovi koji su češći tijekom školskih dana a rjeđi vikendom (česte pritužbe na glavobolje, bolove u trbuhu), ponašajni znakovi (dijete odbija ići u školu i smišlja izgovore da ostane kod kuće, povlači se iz društvenih interakcija, u razgovorima izbjegava teme o školi), emocionalni znakovi (promjene u raspoloženju, nervoza, razdražljivost ili tuga, brige oko školskih aktivnosti ili društvenih interakcija).
Kako pomoći? Otvorena komunikacija i podrška je od velike važnosti. Potaknite dijete na razgovor a u slučaju da ne želi razgovarati, ponudite djetetu da nacrta ili napiše što osjeća. Bitno je da ne umanjujemo ili ismijavamo djetetovu brigu izjavama poput „ma čega se ti bojiš“ ili „daj se prestani brinuti oko gluposti“, jer u takvoj situaciji se dijete može osjećati neshvaćenim te se dodatno povući. Nemojte pretpostavljati njihove osjećaje već im dajte do znanja da ih razumijete i da ih želite saslušati. Ukoliko dijete ima potrebu plakati, dozvolite mu to a nakon što oslobodi emocije bit će voljniji razgovarati s vama. Pokušajte zajedno riješiti problem te podsjetite dijete na pozitivna sjećanja iz škole kako biste ga potaknuli da se više veseli školi.
Škola djeci nosi brojne situacije izvan njihove zone komfora i prirodna je reakcija bijeg od straha i nelagode zbog čega je bitno da ih usmjerimo prilikom rješavanja problema.
I za kraj, razgovarajte sa školom. Uspješna suradnja sa školom pokazuje djetetu naš interes za školu te da nam je stalo da se dijete u njoj dobro osjeća. Učitelji i stručni suradnici pružaju vam uvid u djetetov školski život te su glavni saveznici u rješavanju problema.
SAT | POČETAK | KRAJ |
0. | 7,10 | 7,55 |
1. | 8,00 | 8,45 |
2. | 8,50 | 9,35 |
3. | 9,50 | 10,35 |
4. | 10,45 | 11,30 |
5. | 11,35 | 12,20 |
6. | 12,25 | 13,10 |
7. | 13,15 | 14,00 |
« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Ukupno: 443544
Ovaj mjesec: 3248
Ovaj tjedan: 488
Danas: 51