Na početku nove školske godine 2015./2016. nastavili smo s projektom "Od starog pisma do novog prijateljstva". Ponovno smo krenuli putovima glagoljaša. Nakon posjeta Pustinji Blaca na otoku Braču i tamošnjem glagoljaškom samostanu u studenom 2014.g., sada smo posjetili Poljičku Republiku.

U prekrasno rujansko jutro zaustavili smo se u Omišu kako bismo se divili dragulju starohrvatske graditeljske umjetnosti, crkvici svetog Petra na Priku. Crkvica je podignuta u 9./10.st., a u dokumentima se spominje u 11.st. Sagrađena je u predromaničkom slogu. Učenici likovne grupe predvođeni učiteljicom Likovne kulture Anom Pletikosić oslikavali su platnene torbe motivima crkvice i glagoljskim slovima.

Zahvaljujući, u prvom redu splitskom nadbiskupu Pacifiku Bizzu, pored same crkvice u 18.st. je podignuto glasovito glagoljaško sjemenište. Sjemenište na Priku djelovalo je u razdoblju od 1761. do 1879.g. i zaslužno je za očuvanje starog hrvatskog pisma sve do naših dana.

Na putu za Gata zaustavili smo se u mjestašcu Zakučcu na Cetini. Malo mjesto Zakučac dalo je hvratskom narodu dva velikana: svetca Leopolda Mandića i pjesnika Juru Kaštelana. Posjetili smo svetište Leopolda Mandića i Kaštelanovu rodnu kuću.

U Gatima, srcu Poljičke Republike, posjetili smo Muzej Poljica i crkvu svetog Ciprijana. Posebno je zanimljiva crkva svetog Ciprijana oko koje se nalaze arheološki ostaci starijih dviju crkava iz 6. i 12. stoljeća. Ispred samog Muzeja nalazi se spomenik popu glagoljašu kao podsjetnik na sve one znane i neznane svećenike koji su zaslužni za očuvanje glagoljice od zaborava. U samom Muzeju Poljica predstavljena je bogata povijest Poljičke Republike koja se sa svojih 12 katuna  prostirala između dviju rijeka, Žrnovnice i Cetine. Postojanje slavne Poljičke Republike zabilježeno je još u 13. stoljeću. Poljičani su jednako kao i Dubrovčani iznad svega cijenili slobodu. Kroz ustanove Narodne skupštine, Obćenog kupnog zbora i kneza udarili su temelje demokraciji na tlu Hrvatske. Svoga kneza birali su svake godine 23.4. na svetoga Juru, zaštinika Poljica. Toga dana okupili bi se ispod brda Gradca kod crkvice svetog Jure te bi birači bacali kamen okrugljak na kabanicu svoga kandidata. Takav način biranja zvao se balotanje. O političkom i društvenom životu Poljičana svjedoči Poljički statut iz 15.st. pisan bosančicom koji je uz Vinodolski zakonik najvažniji pravno-povijesni spomenik za Hrvatsku. 

Sva događanja popratile su naše vrijedne članice novinarske grupe.