Dolazak u Humenné je bio vrlo emtotivan, dočekali su nas roditelji koji su bili domaćini naših učenika i učitelji škole domaćina. 
Prvoga dana domaćini su nam priredili ceremoniju dobrodošlice koja je bila obilježena pjesmom i plesom u kojem su sudjelovali naši učenici i učitelji kao i učenici učitelji iz Grčke, Španjolske. Nakon zabave krenuli smo u ozbiljnije teme, posjetili smo vijećnicu grada Humenné, upoznali se sa gradonačelnikom kojemu smo predstavili naš projekt i njegove dosadašnje rezultate. Nakon kratke okrijepe krenuli smo u razgledavanje grada i posjetili kulturne znamenitosti među kojima nas se najviša dojmila Humenné Manor House. 
Drugi dan je bio rezerviran za radionicu u kojoj su učenici aktivno sudjelovali i naučili kako se nekada živjelo na selu. Predstavljeno nam je kulturno – tradicijsko nasljeđe slovačkog sela. Učenici su naučili kako se mijesi i peče kruh od starih sorti pšenice, izrada keramičkih predmeta od gline na lončarskom kolu, kako su se koristili pojedini alati u poljoprivredi kao i druge aktivnosti koje su obuhvaćale život na selu. 
Trećega dana smo obišli grad Košice. Upoznali smo se sa njegovim kulturno – povijesnim znamenitostima grada s kojima nas je upoznao lokalni vodič. U drugom dijelu aktivnosti u Košicama posjetili smo American Center u nacionalnoj knjižnici u kojem je za učenike bila pripremljena radionica u kojoj su se svi aktivno uključili. 
Četvrti dan smo proveli u školi na radionicama gdje smo sudjelovali u izradi videa i njihovom predstavljanju. Jedna od aktivnosti koje smo provodili kroz ovaj projekt je bio izbor za najvideo projekta. Video koji je prikupio najviše pregleda na zajedničkom YouTube kanalu je onaj koji su napravili španjolski učenici proglašen pobjednikom i dobio je Oscara za najvideo. 
Peti dan je onaj koji je najtužniji, zadnji dan aktivnosti u Slovačkoj. Učenici su došli u školu, a program koji su nam priredili domaćini bio je vrlo ležeran, sportske aktivnosti, druženje, pjesma. Na završnoj ceremoniji bilo je puno suza i emocija, puno više nego prvog dana, učenici su se povezali unatoč tome što su iz različitih zemalja, što upravo pokazuje da jezik ne predstavlja barijeru nego sasvim suprotno, zajednički jezik nas povezuje i čini nas sretnima. 
Samim time možemo reći da je cilj ovoga projekta u potpunosti ispunjen i da smo uspjeli u tome. Naša malena ekipa zaputila se prema Hrvatskoj puna dojmova i sreće. Obitelji i učenici su se povezali na sasvim drugačijem nivou. Prvi trenutci su protekli u tuzi što napuštamo naše prijatelje, ali ipak je prevladao osjećaj sreće jer smo svi bogatiji za jedno veliko životno iskustvo koje će nam u budućnosti samo pomoći.