Majke su oduvijek bile vezane uz djecu, obitelj i obavljanje kućanskih poslova, a danas se osim tih uloga više obrazuju i izgrađuju karijeru gdje se ostvaruju u profesionalnom smislu.

Za dijete je pojam majke, netko tko će ga u svakoj situaciji zaštiti, pružiti mu svu ljubav i podršku te zadovoljiti njegove osnovne fizičke potrebe. Pa je tako majka ona koja poljubi prstić koji 'buba', tjera čudovišta ispod kreveta, i peče najukusnije palačinke na svijetu.

Biti majka je najljepša uloga koju žena može u životu ostvariti, a ljubav koju daje i prima od svoje djece je neizmjerna i neusporediva s bilo čime u univerzumu.

Majčin dan je prilika da pokažemo svojim majkama koliko ih volimo i cijenimo.  Toga dana nemojte škrtariti na lijepim riječima, a ni djelima, pokažite vašoj majci da je jedinstvena i posebna. Pokažite zahvalnost za svaki poljubac, svaku brigu koju je zajedno s vama brinula, svaki ručak koji je za vas skuhala, a posebno za cjelokupni život koji vam je podarila.

Čestitajte majci njezin dan uz poljubac, zagrljaj. To je ionako jedino što mame žele. Da se sjetimo i kažemo im koliko su nam važne i koliko ih beskrajno volimo svaki dan.

Majčin dan već se desetljećima slavi i obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju.  Iako je u prošlosti ovaj blagdan imao velik značaj za emancipiranje i poboljšanje položaja žena u društvu, Dan majki se u novije vrijeme svodi na darivanje i ugađanje majkama i bakama.
 

Obilježavanje Majčinog dana ima dugu i zanimljivu povijest koja seže još u antičko doba u kojem su Grci na proljeće obilježavali Dan posvećen Rei, majci njihova vrhovnog boga Zeusa. No ideja o proslavi Majčinog dana rodila se tek u 19. stoljeću u SAD-u. Prva koja je o tome razmišljala bila je poznata feministica, pjesnikinja, novinarka, reformatorica i mirotvorka Julia Ward Howe (1819.-1910.) koja je maštala o Danu majki koji bi se obilježavao velikim skupom majki iz cijelog svijeta i na kojem bi se raspravljalo o njihovom doprinosu miru u svijetu.

O Danu majki je razmišljala i druga poznata aktivistica, socijalna radnica i veliki borac za ženska prava Marie Reeves Jarvis, koja se posebno zalagala za poboljšanje katastrofalno loših materijalnih i higijenskih uvjeta u kojima su siromašne majke rađale i odgajale svoju djecu, a koji su bili među glavnim uzrocima tadašnje velike smrtnosti novorođenčadi i djece.
 

Ona je provela duge godine brinući se o slijepoj sestri i nemoćnoj majci, a kada joj je majka umrla, četiri godine je pokušavala nagovoriti lokalnog svećenika da joj dozvoli u crkvi upriličiti posebnu misu posvećenu majci, sto joj je i pošlo za rukom 1907.g. Po preseljenju u Philadelphiju tri godine kasnije, gospođa Jarvis pokrenula je kampanju da bi Majčin dan bio proglašen praznikom na saveznoj razini. Odabrala je i datum za tu priliku - drugu nedjelju u svibnju, te je uvela običaj ukrašavanja zapučka karanfilom - bijelim za osobe, kojima je majka umrla, a crvenim i drugih boja za one kojima je majka još uvijek živa. Gospođa Jarvis i njeni pristaše zasuli su kongresmene, poslovne čelnike, političare i svećenike pismima tražeći da se uvede nacionalni Majčin dan. U tu je svrhu - kako se priča - sama gospođa Jarvis utrošila puna dva naslijeđa. Ipak - upornost joj se isplatila.

Nedugo nakon SAD-a, Dan majki postao je praznik i u Engleskoj, zatim u Švicarskoj (1917.), Norveškoj (1918.), Švedskoj (1919.), Njemačkoj (1922.) i Austriji (1924.) a potom se običaj proširio po cijeloj Europi i svijetu.