GLASOVI

Upitno odnosna zamjenica je šta, a neodređena nešta.

         Samoglasnici

1.Zamjena samoglasnika

{C}a)      E umjesto A – meter, komesacija

{C}b)      O umjesto A  čarape- čorape

{C}c)      E – A  - potljam

{C}d)     D) paralelno oblici O i E – lošo

{C}e)      U riječi stranog porijekla E-I – liciter

{C}f)       O-A  apoteka-apateka

{C}g)      Infinitivna osnova mjesto NU-NI  - crknit, okrenit, maknit, niknit

2.Redukcija samoglasnika

{C}a)      samoglasnik I se gubi iz infinitivnog nastavka  - dilit, oterat, kosit

{C}b)      glagolski pridjev sadašnji izgovara se bez završnoga – I pivajuć, stojeć

{C}c)      veznici ALI, ILI, NITI često gube završno I  - al, il, nit

{C}d)     u obliku broja četiri gubi se srednje I – četri

{C}e)      prilozi ponekad gube vokal –I  - kolko, tolko

{C}f)       prilozi ponekad gube i početno O – vode, node, vako, nako

{C}g)      vokal U se rijetko gubi međ-u

3.  Sažimanje samoglasnika

      a) završna grupa AO se steže u O   - došo, imo, ošo, vraćo, nesto...

      b) poslije sažimanja završne grupe AO u O pojavljuje se sekundarno V – posov, kabov

      c) AO u O – saonice – sonice

d) KAO u KO

e) IO se ne sažima i ima umetanje sekundarnog J – bijo, vidijo, izgubijo

f) kod brojeva od 11 do 19 zamjena vokala E zatvornikom J – petnajst, sedamnajst...

g) drugo lice prezenta pomoćnog glagola HTJETI – HOĆEŠ- OŠ ( sažimanje skupa ĆE i gubljenje početnog H )

Suglasnici

1. Suglasnik h se ne javlja gdje mu je po etimologiji mjesto. On potpuno ispada, podjednako na početku, na sredini i na kraju riječi: ’tio, ’ajde, na’raniti, odma’ ili se zijev nastao njegovim ispadanjem nadomješta umetanjem v: kuvam (kuham), suve (suhe) ili j: kujna (kuhinja), snaja (snaha).

2. Suglasnik f javlja se u posuđenicama: fino, flaša, ofarban i ćef ili je nastao od skupine hv: faljen, fala. Međutim, u nekim se slučajevima samo gubi h i ostaje v, npr. uvatio, vatam. Hibridni je oblik sintagma Hvaljen Is’: uz vokalnu redukciju za očekivati je promjenu suglasničke skupine hv- u f-, utoliko više što se drugdje u tekstu može naći primjer Faljen Isus.

suglasničke skupine

1. Uglavnom je očuvana skupina praskavi + drugi šumni suglasnik, npr. ptica, pčela, izuzev u slučaju skupine tk u kojoj se gubi prvi član: tko > ko. Za preostale je dvije skupine nađen samo jedan primjer gubljenja glasa p: tica.

2. U suglasničkom skupu kv u zamjenicama tipa takav, ovakav, kakvo i sl. ispada suglasnik v: taki, kaki.

RIJEČI

imenice

{C}1.                      Vokativ imenice mama glasi mamo.

{C}2.                      Umjesto lokativa koji očekujemo kao padež izricanja mjesta, pojavljuje se genitiv: divovala u Cerne

{C}3.                       L množine zamijenjen G mn. – u opanaka, u svatova, na točkova

{C}4.                      Lokativ imenice nebo glasi na nebesi (nalazimo ga u molitvi Očenaš).

{C}5.                      Uočavamo čest izostanak sibilarizacije, npr. u zadrugi.

 bitno obilježje morfologije slavonskog dijalekta: imenice e vrste u dativu i lokativu jednine završavaju na e (npr. u bašče)

glagoli

{C}1.                      Ispadanje  i u infinitivu -  doć, poć, napravit...

{C}2.                      U infinitivnoj osnovi glagola II. vrste najčešće se javlja -ni umjesto -nu: zavrnit, šapnit.

{C}3.                      Glagolski pridjev radni tvori se na o, kontrakcijom skupina -ao, -eo i -uo: ustrčo, došo, čeko, dopo, spavo itd.

{C}4.                      Glagolski pridjev trpni češći je na t, i zapravo napisan je identičan inf. bez -I  (razlika je u naglasku)  zaručit, izcidit, zamastit – to su pravi slavonizmi.

{C}5.                      U 3. licu jednine perfekt povratnih glagola čuva nenaglašeni prezent pomoćnog glagola biti: di  se je grijo, igralo se je, ona se je odlučila.

{C}6.                      Perfekt glagola umrijeti uz umro je glasi i umri

{C}7.                      Pomoćni glagol biti glasi bi u svim osobama.

{C}8.                      3.l.mn. prezenta nastavak –U umjesto E – nosu, vidu, ljubu...

prilozi

Komparativ načinskog priloga loše glasi gorje, po uzoru na komparativ pridjeva na -či, -ži, -ši i -ri uobičajen u slavonskom dijalektu.

TVORBA

imenice

{C}1.           Česte su izvedenice na –o i –a od osnovnih muških imena: Jozo, Stipo, Iva, Mata.

{C}2.           Umjesto opisne sintagme upotrebljava se imenica  (npr. mrza, tj. onaj kojeg mrziš).

{C}3.           Uobičajene su odmilice, snajka uz uobičajeno snaja.

glagoli

1. Glagol zaštundirati se nastao je prefiksacijom njemačke osnove u koju je umetnut fonem n )kao i u riječi komendija), uz istodobno palataliziran izgovor, kakav je u njemačkom izvorniku. Tako se skupine st, sp i sk se palatalizirano izgovaraju kao št, šp i šk., npr. šport, škandal i sl.

2. Glagoli se tvore i kraćenjem dvočlanih ili višečlanih sintagmi:  kruničit (moliti krunicu).

REČENICA

{C}1.           Česta je zamjena infinitiva konstrukcijom da + prezent: naumila da rodi, kad zna da rodi, kao da će krv iz njih da šikne, ne može više da kopa

FRAZEOLOGIJA

U šokačkom govoru nalazimo velik broj fraza, koje oživljavaju tekst, od koji su neke vjerskog podrijetla, druge impliciraju život u Vojnoj Krajini, a neke su podrijetlom iz svakodnevice. Neke najzanimljivije su: kuća na front, sve i sva, tisto u slatko, tisto u kiselo, uzeti u kvartir, upisati se u treći red, voda na nečiji mlin, Došao vrag po svoje; Sveta Kata snig za vrata; Ko da je Bož’ prosti biskup došo.

       RJEČNIK

 Ponajviše je turcizama i germanizama, a osjetan je mađarski i talijanski utjecaj.

turcizmi: avlija, kapija, komšinica, ambar, ćef, divaniti, kuburiti, bula, feredža, ćošak, bašča, čakšire, badava, đerma, saćura, dado, oka

germanizmi: bircuz, birtašica, šlingan, lajtnant,  štift, grencerski, sajtluk, narihtati, tal, farbar, potrefiti (pogoditi), trefiti (dogoditi se)

talijanizmi: soldatuša,  najprefriganiji, kredenc

hungarizmi: astal, vašar, guba

lokalizmi: zaiskati,otromboljen, poredovati, reduša,skut, oplećak, deder, nemrsna, ponjavica, istrt, didak, razdionici, tranit, oborci, naćve, struka, odilit se, polić, kurtalisat, didak, moba, skut

Također tu je i cijeli niz riječi koje se značenjem razlikuju od standarda:

predomislit ću se – razmislit ću, ali i u uobičajenom značenju

lomiti (s nekim li nečim) − rastati se, oprostiti se

prostit – prepustiti

podpisivati − precrtavati shemu za vez