| 2011-01-20 11:28:57 Astronomija Astronomija je znanost koja se bavi opažanjem i objašnjavanjem pojava izvan Zemlje i njezine atmosfere. Astronomija proučava porijeklo, razvoj, fizička i kemijska svojstva nebeskih tijela: zvijezda, zvjezdanih sustava, planeta, crnih rupa i drugih objekata u svemiru, kao i procesa koji se događaju u njima. Osobe koje se bave astronomijom zovu se astronomi. Astronomija je jedna od znanosti u kojima amateri još uvijek imaju posebnu ulogu u otkrivanju i promatranju tranzicijskih pojava. Riječ astronomija potječe iz starogrčkog i u slobodnom prijevodu znači "zakon o zvijezdama". Astronomiju treba razlikovati od astrologije koja je pseudoznanost o predviđanju ljudske sudbine promatranjem putanja zvijezda i planeta. POVIJEST ASTRONOMIJE Astronomija je vjerojatno jedna od najstarijih znanosti, a u najranije doba izučavalo se kretanje Sunca, Mjeseca, planeta i zvijezda. Astronomija je bila važna u određivanju kalendara, posebno nakon pojave ratarstva jer se kalendarom određivalo vrijeme početka i svršetka godišnjih doba (proljeće, ljeto, jesen, zima) i u skladu s njima vrijeme sjetve i žetve. Astronomija je također imala jako velik utjecaj na razvoj čovječanstva jer su prikupljeno znanje i iskustvo unaprijedili ekonomiju, trgovinu, pomorstvo. Stonehenge, poznati megalitski spomenik nastao je u razdoblju 3100. - 1500. g. pr. Kr. i smatra se da je imao funkciju zvjezdarnice, što svjedoči o ulozi koje je promatranje neba igralo u životu ljudi eneolitika. PODJELA ASTRONOMIJE Podjela prema predmetu promatranja: Astrobiologija proučava nastanak i evoluciju bioloških sustava u svemiru. Astrognozija je grana astronomije koja se bavi vještinom prepoznavanjem zviježđa i nebeskih objekata na nebu. Astrometrija se bavi proučavanjem putanja nebeskih tijela u svemiru i njihovim promjenama, određuje koordinatne sustave i proučava kinematiku nebeskih tijela. Kozmologija proučava porijeklo i razvoj svemira kao cjeline. Galaktička astronomija bavi se proučavanjem strukture i dijelova naše galaktike - Mliječne staze. Izvangalaktička astronomija bavi se proučavanjem tijela izvan Mliječne staze. Galaktička formacija i evolucija proučava formiranje zvjezdanih sustava (galaksija) i njihov razvoj. Planetarne znanosti proučavaju planete sunčevog sustava. Stelarna astronomija proučava zvijezde. Stelarna evolucija proučava razvoj zvijezde od njezina stvaranja do svršetka. Zvjezdana formacija proučava uvjete i sile koje djeluju u unutrašnjosti oblaka plina i dovode do stvaranja zvijezde. Podjela prema načinu istraživanja : Danas se astronomski podaci najvećim dijelom dobivaju analizom elektromagnetskih valova ali i subatomskih čestica (elektrona, protona, neutrina). U bliskoj budućnosti očekuje se i proučavanje gravitacijskih valova. Astronomiju tradicionalno dijelimo prema promatranom dijelu elektromagnetskog spektra: Optička astronomija: astronomija u dijelu elektromagnetskog spektra vidljivog ljudskim okom (valne duljine 400 - 800 nm). Infracrvena astronomija: astronomija u infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra (valne duljine 700nm - 1mm) . Radio astronomija: astronomija koja koristi instrumente slične radio/televizijskim antenama za istraživanje u području elektromagnetskih valova centimetarske i milimetarske duljine (valne duljine 30cm - 1mm). Astronomija u području visokih energija ili astronomija u rendgenskom (X), ultraljubičastom i gama elektromagnetskom spektru: Rendgenska astronomija - (valne duljine 5pm -10nm) Astronomija u ultraljubičastom području - (valne duljine 380nm - 10nm} Astronomija gama zraka
|
| Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna |