U dobrom raspoloženju, stigli su do  prve stanice – Islamskog centra u Zagrebu.

Srdačno su dočekani i povedeni u obilazak Centra. Mogli su vidjeti, ali i čuti mnoge karakteristike islamske vjere.  Islam je monoteistička religija utemeljena  u Arabiji u VII. stoljeću. Utemeljio ju je Muhamed, a njezini sljedbenici nazivaju se Muslimani. Sveta knjiga islama je Kur'an.

Muslimani vjeruju da je Kur'an objava Božjih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika Muhameda. Prenošenje je trajalo 23 godine posredstvom anđela Gabriela (ar. Džibril).

U islamskoj vjeri postoji  pet bogoštovnih dužnosti, pet stupova (arkan) islama:  Ispovijedanje vjere, Molitva, Post, Milostinja, Hodočašće. Prostorije Islamskog centra, kao ni sama Džamija nisu ukrašene slikama, jer pripadnici ove vjere smatraju da slike odvlače pažnju od vjere i molitve i dovode do toga da vjernici poštuju i mole se ikoni sa slike. Zbog navedenog na zidovima postoje riječi i rečenice napisane ukrasnim slovima arapskog pisma.

Ulaskom u prostorije same Džamije učenici su se morali izuti, a djevojke prekriti glavu maramama. Učenici su se prošetali prostorijama Džamije i vidjeli prostor za molitvu muslimana. Na podovima se nalaze  poznati perzijski tepisi.

Nakon zanimljivog predavanja i obilaska centra učenici su se mogli okrijepiti u restoranu unutar Centra i tamo probati poneki specijalitet spomenute kulture.

Nakon okrijepe krenuli su prema Sinagogi.  Na ulasku u Sinagogu u Zagrebu učenike je dočekao rabin. Učenici su se smjestili u prostoriju koja inače služi za molitvu. Rabin je pristupačnošću i dobrim raspoloženjem privukao pažnju učenika koju su ga pažljivo slušali.

Slijedilo je predavanje o Židovskoj vjeri. Predavanje je bilo zanimljivo, a rabin se trudio učenicima i zorno predočiti  pojedine obrede.

Ono što Židove čini drugačije od ostalih religija je to što Židov ne može biti član niti jedne druge vjerske zajednice, a da pritom ostane Židov.  Pripadnici drugih naroda ne mogu biti židovske vjere, oni mogu preobraćenjem postati Židovi i tek tada postaju članovi židovske vjerske zajednice.

Sveta knjiga Židova naziva se Tora. Židovstvo doživljava Toru kao Božju riječ i kao samu božju pojavnost. Tora je pisana hebrejskim jezikom i čita se s desna na lijevo. Učenici su imali priliku vidjeti Toru.

Menora (svijećnjak) je sedmerokraki ili osmerokraki svijećnjak koji je važan za Židove. Sedmerokraki svijećnjak bio jedan od glavnih objekata u šatoru za vremena lutanja Hebreja po pustinji koja je trajala mnogo godina, i kasnije, u Hramu u Jeruzalemu. Osmerokraki svijećnjak koristi se kao glavni element pri slavljenju osmodnevnog velikog hebrejskog  praznike Hanuke, praznika svjetla. Prema tradiciji Židova, prve noći praznika na njoj se pali jedno svjetlo i tijekom svake od sljedećih sedam noći dodaje se još po jedno, sve dok se ne zapale svi kraci na osmerokrakoj menori. Tada završava Hanuka.

Rabin je učenicima spomenuo i obrezivanje muške djece i objasnio im smisao tog čina. Naime, obrezivanje je znak saveza s Bogom. Sva su se muška djeca do određene dobi morali podvrgnuti obrezanju.

Zanimljivo je to što Židovi svoju djecu uče pisati i čitati već od treće godine.

Bar micva je ceremonija vjerske punoljetnosti. Dječaci nakon navršavanja 13 godina života postaju religiozno punoljetni, a djevojčice nakon navršene 12. godine.  Rabin je učenicima demonstrirao sam obred Bar micve što je njima bilo poprilično zanimljivo.

Učenici su prepuni dojmova napustili Sinagogu i uputili se u Katedralu. Razgledali su Katedralu u kojoj se nalazi grob blaženog Alojzija Stepinca.

U muzeju se pogledali dokumentarni  film o životu  blaženog Alojzija Stepinca. Film prati Stepinčev život, od rođenja do smrti. Između ostalog, spomenuto je da je postao zagrebački nadbiskup 1937. godine. Kao neumorni propovjednik Božje riječi pohađao je svoju prostranu nadbiskupiju promičući Katoličku akciju, Caritas i pobožnost prema Djevici Mariji. Utemeljio je brojne nove župe i organizirao proslavu 1300. obljetnice evangelizacije hrvatskog naroda. Nakon dolaska komunista na vlast, odbio je odvojenje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Vatikana. U montiranom procesu, osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Pet godina proveo je u zatvoru u Lepoglavi, a od kraja 1951. do svoje smrti 10. veljače 1960. godine u kućnom pritvoru u Krašiću. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1952. godine. Pokopan je u kripti zagrebačke katedrale uz prisutnost mnoštvo vjernika. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici.