Istarska pjesmarica nastala je iz želje za očuvanjem tradicijskih vrijednosti i glazbenoga nasljeđa Bujštine, a potporu je najprije pronašla u okviru projekta Institucionalizacija zavičajne nastave Istarske županije, a potom i u Gradu Buje i u sponzorstvu nekoliko tvrtki s bujskoga područja. Na samome početku projekta učenici su prikupljali izvorne snimke kazivača, najčešće članova svojih obitelji, ali i susjeda i poznanika koji su im otkrivali pjesme koje su i sami naučili od svojih roditelja, baka i djedova. Na temelju snimki kazivača izrađeni su transkripti i notni zapisi, a tekstovi na hrvatskom i talijanskom jeziku podrobno su jezično analizirani. Učiteljica Glazbene kulture Deniza Gjini s djecom je pjesme uvježbavala čak i u otežanim pandemijskim uvjetima, u učionici, ali po potrebi i na daljinu, a potom su pjesme snimljene uživo u glazbenome studiju te je izrađen nosač zvuka koji se nalazi na kraju knjige. U projektu su sudjelovali učenici Mateo Đurčević, Sofia Civitan, Stjepan Bilkić, Jelena Barukčić, Nicol Cindrić, Mila Goleš, Tea Grbac, Lucija Gusak, Lara Hamzić i Lana Mojzeš te naši sada već bivši učenici Martina Bubola, Rasel Đurđević, Petra Antonija Jermaniš, Lucia Prokopljević i Erik Kraljević.

Istarsku pjesmaricu vizualno obogaćuju fotografije učenika odjevenih u tradicionalne narodne nošnje i snimljenih na različitim lokalitetima na Bujštini koje je izradila Tea Štokovac, profesionalna fotografkinja Studija Partum. Fotografijama se, kao i tekstovima i zvučnim zapisima pjesama, nastojala prikazati višeslojna ljepota bujskoga i istarskoga kraja.

            Vrijednost je ovakva projekta ponajprije u očuvanju tradicije i njezinu približavanju djeci na trajan i upečatljiv način koji nadilazi okvire uobičajene nastave. S obzirom na jezičnu sliku Bujštine, s koje upravo čakavski govori već desetljećima nestaju, potreba za očuvanjem tragova čakavštine na ovim prostorima postala je prioritet, a upravo tomu pridonose tekstovi i zvučni zapisi u Istarskoj pjesmarici. Važnost ove knjige dodatno je potvrđena stručnim recenzijama više savjetnice za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost pri Agenciji za odgoj i obrazovanje dr. sc. Anite Gergorić i izv. prof. dr. sc. Marka Ljubešića s Katedre za metodiku Filozofskoga fakulteta u Puli.

            Kako su urednice istaknule, svaka od zastupljenih pjesama zasigurno ima brojne tekstualne ili melodijske inačice na Bujštini i mnogo šire, zbog čega je njihovo očuvanje u ovakvu obliku, vjernu izvornoj snimci kazivača još i važnije. Zbirka je stoga uistinu vrijedan doprinos održavanju glazbene i jezične tradicije Bujštine i Istre.

Majda Čolak, mag. philol. croat.