Punim imenom Ruđer Josip Bošković, jedan je od najznačajnijih Hrvata u povijesti. Rođen u Dubrovniku 1711. kao osmo dijete Nikole Boškovića i Paole Bettera. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom gradu. S 15 godina odlazi u Rim na Isusovačko sveučilište Gregorijana gdje završava filozofiju i teologiju. Kasnije se i zaredio kod Isusovaca. Već od najranijih dana svojim talentima zasjenio je mnoge. 'Ključna prednost Ruđera Boškovića u odnosu na sve ostale hrvatske velikane je sama činjenica da je to najsvestraniji Hrvat kojeg smo imali. Ruđer Bošković je bio sjajan u čemu god se dotaknuo. Bilo to fizika, filozofija, pjesništvo ili diplomacija. A bio je izvrstan i svećenik. Upravo zbog toga on predstavlja veličinu koja je zahvalna za brendiranje. O takvoj osobi se mogu snimati sjajni filmovi, može se prezentirati kroz festivale i simpozije', ističe Božo Skoko, stručnjak za odnose s javnošću.

Za Boškovića se može reći da je bio jedan od najsvestranijih ljudi 18. stoljeća. djelujući na različitim poljima u svakom je ostavio duboki trag. Kao fizičar i matematičar ostao je zapažen i izvan granica Istočne Europe i susjedstva, ne samo u svoje vrijeme, već i kroz 19. i 20. stoljeće. 'On je od vladara bio pozivan da radi hidrotehničke ekspertize, statičke ekspertize, geodetska mjerenja i konstrukciju instrumenata.  I to su četiri područja u kojima je on ostvario izvrsne rezultate i to počevši kao mladi čovjek. Njegova prva ekspertiza bila je ekspertiza na pukotinama bazilike svetog Petra', objašnjava dr. Ivica Martinović. Stvorio je na desetke geodetskih instrumenata, ogromnu energiju ulagao je u hidrotehničke ekspertize- regulaciju toka rijeka. 

Na području astronomije napisao je pet knjiga. Iznio je teoriju o aberaciji svjetlosti, čiju brzinu, kao i Einstein, smatra konstantnom. Odredio je visinu troposfere, bavio se proučavanjem kometa, među prvima je ustvrdio da je Uran planet.  Na području geodezije iznio je teoriju o geoidu kao oblike zemlje. U geofizici je istraživao polarnu svjetlost, plimu i oseku. Proučavao je atome pa je Bohrov model atoma izravna posljedica Boškovićevog modela. U optici je poznat po instrumentima poput prizme s promjenjivim kutom i kružnog mikrometra. Bošković je ostavio veliki trag u diplomaciji. Primljen je u Rusku akademiju znanosti, a Francuzi su ga, nakon ukidanja Isusovačkog reda imenovali ravnateljem optike za mornaricu. I dok je u domovini i rodnom gradu za života bio samo pučanin, vani su mu davali plemićke titule. Nesumnjivo je to da je Ruđer Bošković ostavio neizbrisiv trag u Hrvatskoj i svjetskoj znanosti. Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike u Zagrebu nosi njegovo ime, biskupijska klasična gimnazija u Dubrovniku također, pa i jedan krater na mjesecu. No čini se da ga danas ipak nedovoljno poznajemo i cijenimo.

O ovom svestranom geniju, temperamentnom melankoliku, ponekad i sumnjičavcu sklonom teorijama zavjere protiv sebe, popularno je bilo pisati početkom 50-ih i 60-ih. Dobili smo nekoliko istraživača i 4 doktorata na temu Ruđera Boškovića. Stvorila se baza o Boškoviću kao filozofu znanosti, epistemologu, fizičaru i pjesniku- majstoru kratke forme i epičaru.  No cijele njegova ostavština završila je u kalifornijskom gradu Berkelyju.      

 http://magazin.hrt.hr/374177/230-godina-od-smrti-ruera-boskovica