Nakon utvrđivanja rezultata ankete o hrani, zaključak je da je slaba točka kod prehrane djece to što često jedu nesezonsko voće i povrće. Često nemaju saznanja o tome kada koja namirnica sazrijeva za konzumaciju, a posebno one lokalne, lako dostupne. Stoga  je prvo provedena  ciljana anketa da bi saznali koliko djeca i roditelji znaju o pojedinom lokalnom sezonskom voću i povrću, kao i o ostalim domaćim namirnicama.

Provedeno je i ispitivanje  o podrijetla voća i povrća u trgovinama koje uobičajeno posjećuju naši učenici i njihovi roditelji.

 Nakon toga se provela analiza rezultata.

Nakon utvrđivanja  da učenici a i roditelj u većem postotku ne znanju koje voće i povrće kada sazrijeva odlučili smo izraditi  "Kalendara sa lokalnim sezonskim voćem i povrćem". Na pregledan način se prikazuje po mjesecima koje je voće i povrće najbolje koristiti u svakodnevnoj prehrani.

Kalendar su sastavili učenici na temelju istraživanja kada pojedino voće i povrće sazrijeva. 

Nakon provedenog istraživanja i izrade Kalendara sezonskog voća i povrća učenici su organizirali javni događaj na koje su sudjelovali učenici , učitelji i roditelji. Učenička prezentacija sezonskog kalendara bila je pračena  degustacijom sokova i kolača od sezonskog i domaćeg voća i povrća. Ovakav oblik prezentacije ima cilj razvijati svijest o odabiru hrane koja nije obogaćena  dodacima (aditivima) i koja nije tretirana umjetnim gnojivima i pesticidima .

Kroz ovo istraživanje učenici su, a i njihovi roditelji  naučili  kako je bolje jesti sezonsku hranu jer ona obiluje hranjivim tvarima, nije proputovala velike udaljenosti, pa nije prouzročila nepotrebnu emisiju ugljikovog dioksida uzrokovanu zračnim, cestovnim ili pomorskim putovanjem, te nije ubrana prije sazrijevanja i tretirana kemikalijama kako bi izdržala putovanje. Također za njen uzgoj nije potrošena prevelika količina energije, a konzumiranjem sezonske lokalne hrane doprinosimo i očuvanju bioraznolikosti.