Dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo neugodnih emocija poput ljutnje, tuge i slično, budući da se svi ponekad susrećemo s raznim teškoćama i stresorima, nego nam ono omogućuje da se uspješno nosimo s tim emocijama koristeći svoje resurse.

Kada govorimo o mentalnom zdravlju, tema često skrene ka psihičkim poremećajima i emocionalnim teškoćama poput depresije, anksioznih poremećaja ili ovisnosti, no mentalno zdravlje kao pojam označava puno više od samog odsustva psihičke bolesti.

Pozitivno mentalno zdravlje uključuje:

dobar osjećaj o sebi samome, osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanje

svijest o svojim osjećajima i prihvaćanje osjećaja

sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama i stresom

bavljenje produktivnim aktivnostima, koje nam pomažu da se razvijamo i rastemo

sposobnost stvaranja i održavanja prijateljstava i dobrih međuljudskih odnosa

Teškoće mentalnog zdravlja

Pojam teškoće u području mentalnog zdravlja pokriva tri kategorije:

privremenu reakciju na bolan događaj, stres ili vanjski pritisak

dugoročno psihičko stanje koje ima značajan utjecaj na funkcioniranje pojedinca

simptomi zlouporabe alkohola, droge ili manjka sna

Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, pedagoginja Ema Šimunović i psihologinja Nikolina Čiš uredile su veliki pano u holu s ciljem informiranja učenika s pojmom mentalnog zdravlja te važnosti brige za mentalno zdravlje.

Mentalno zdravlje se tiče svih nas, a izrazito je važno da država i društvo prepoznaju važnost očuvanja mentalnog zdravlja građana i da su uključeni u istraživanje, planiranje i implementiranje aktivnosti koje promoviraju i podržavaju razvoj mentalnog zdravlja. Za promicanje važnosti brige za mentalno zdravlje važno je živjeti u društvenoj klimi u kojoj se poštuju i štite osnovna ljudska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava. Posebno valja obratiti pažnju na najranjivije skupine društva i manjine te osigurati jednaku dostupnost službi za mentalno zdravlje i njihovih programa svim osobama u Republici Hrvatskoj bez obzira na njihovu dob.

Isto tako, psihologinja je s učenica sedmog razreda održala radionicu na temu mentalnog zdravlja u kojoj se s učenicima govorilo o najčešćim mitovima o mentalnom zdravlju kao i točnim činjenicama. Također, učenici su pomoću radnog materijala „Kartice pričalice“ imali priliku započeti određenu tematiku povezanu s mislima, ponašanjima, tjelesnim senzacijama te emocijama. Učenici su mogli uočiti razlike između pojedinih pozitivnih i negativnih emocija te na vlastitom primjeru određene situacije koja je izazvala intenzivnu emociju odrediti koje misli, koja emocija se pojavila, što se događalo u tijelu i na koji način su se pronašli.