Šuma je nekad prekrivala gotovo dvije trećine kopna, ali do danas je više od polovine tog bogatstva uništeno pretjeranom sječom. Nekad je Europa od dalekog sjevera Arktičkog kruga pa gotovo do Mediterana bila obrasla šumom, a u Aziji se šuma protezala od tundre do vrućih pustinja. Ove drevne šume bile su isprekidane otvorenim područjima na kojim se šuma nije mogla razviti. Danas je drevna šuma uglavnom nestala. Rušila se zbog drvene građe i materijala za potpalu ili kako bi se napravio prostor za obradive površine. Većina danas preostalih šuma naknadno je zasađena, ali ipak postoje dragocjene prašume u kojima stabla nisu zasadili ljudi.

Europske poljoprivredne konfederacije, 1971. godine odlučeno je da se prvi dan proljeća, 21. ožujka obilježava kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju, vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava. Šumama je pokriveno 31% ukupne površine zemlje, 36 % od toga čine prašume i u njima se održava 80% biološke raznolikosti.

U Hrvatskoj šume prekrivaju 47% teritorija, odnosno 26.083 četvornih kilometara. Šume, kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku imaju njezinu osobitu zaštitu, a s obzirom na to da je 78% šumskog zemljišta i šuma u državnom vlasništvu, država je ta koja se brine za njihovu biološku obnovu.

Kako kaže jedna stara kineska poslovica - Najbolje vrijeme da posadiš stablo bilo je prije 20 godina. Drugo najbolje vrijeme – je sad!