AMAZONA, rijeka nad rijekama, duga je 6280 km (neki tvrde i preko 6700 km) i iza Nila druga je svjetska rijeka po dužini.

Zato joj po širini nema premca. U svojem donjem toku ima prosječnu širinu od 50 km, tako da ukoliko se nalazite na njenoj sredini, ne možete vidjeti obalu. Na ušću u Atlantski ocean širina joj prelazi 250 km, što znači da je široka poput našeg Jadranskog mora. Nije loše za rijeku koja počinje kao jedno obično jezerce u Andama. Na istom tom ušću zamuti ocean do 300 km, a voda je slatkovodna sve do 170 km u daljinu.

Sve to manje je čudno kada spomenemo da amazonski sliv sadrži 20 % cjelokupne svjetske zalihe slatke vode. U Amazonu utječe više od 200 rijeka, od kojih njih 11 dužih od 1600 km, a neke su duže i od 3000 km. Sve te rijeke prepune su svakojakih poznatih i nepoznatih prirodnih ljepota, slapova i tajnovitih mjesta. Između ostalog, razlikuju se i po boji svojih voda.

Tako postoji:

AMAZONSKA PRAŠUMA, šuma nad šumama, pokriva područje 40% cijele Južne Amerike. Prolazi teritorijama Brazila, Gvajane, Venezuele, Kolumbije, Perua, Bolivije, Ekvadora i Surinama i kada bi taj prostor bila jedna država, bila bi deveta po veličini. Istodobno sadrži 25% svih šuma na svijetu.

To je čarobno, vlažno i tamno mjesto bez godišnjih doba. Postoje samo vlažna i manje vlažna razdoblja. Dan najčešće počinje vedro i sunčano, oko podneva stvaraju se oblaci iz kojih se poslije podne izliju litre i litre kiše i izleti stotine i stotine munja i gromova.

Ta je prašuma jedan veliki stroj koji stalno radi za sve nas. Jedan je od najvećih proizvođača kisika na zemlji. Stoga zabrinjava veliko uništavanje njenih šumskih prostranstava.

Nešto o životu koji u ovim šumama cvate više nego na bilo kojem mjestu na kugli zemaljskoj. Osim indijanskog stanovništva, od kojih mnogi nikada nisu došli u dodir s civilizacijom, i koji su predstavnici ljudi, živi tu 750 vrsta biljaka, 125 vrsta sisavaca, 400 vrsta ptica, 100 vrsta gmazova i 16 vrsta vodozemaca.

Mnoštvo vodenih površina idealan je dom za 2500 do 3000 vrsta riba od 6650 koliko ih živi na cijelome svijetu. Ima deset puta više riba nego u cijeloj Europi.

Naravno da ne možemo nabrojiti sav prirodni svijet, no ipak možemo spomenuti neke stanovnike tih prostora. Od riba najviše se spominju pirane zbog svojih oštrih zubića i velike proždrvljivosti, ali ima tu riba dužih od tri metra i težih od 150 kg (paiche), dvodihalica koje u sušnim vremenima dišu plućima i električnih jegulja koje svojim udarom mogu onesvijestiti odraslog čovjeka. U vodama borave i kajmani (vrsta krokodila), riječni delfini i velike kornjače, a uz obale se skrivaju i vrebaju najveće i najagresivnije zmije na svijetu koje mogu narasti i preko deset metara (anakonde). Tlom vladaju jaguari, ali se čak i oni sklanjaju s puta sitnim vatrenim mravima koji u svojim pohodima uništavaju sve živo na putu. S okolnih grana dopire kreštanje ara i ostalih šarenih papiga i ptica, a kolibrići svojim brzim zamasima minijaturnih krila stvaraju vrtloge u zraku. Tapiri se probijaju kroz gustiš, a mravojedi traže mravinjake u kojima ne borave vatreni mravi. Šišmiši u grozdovima vise u dubokoj sjeni drveća i ima ih svih vrsta i veličina. Jedni se hrane cvjetnim peludom, drugi voćem, treći kukcima, a oni najkrupniji glodavcima i pticama. Jedna vrsta šišmiša hrani se ribama.