Unatoč službenom datumu početka proljeća, 21. ožujka, koji je upisan u naše kalendare pa i u školske udžbenike i pamćenje generacija učenika, ovo godišnje doba već godinama u stvarnosti počinje dan ranije, 20. ožujka.

Početak proljeća, kao i početak jeseni, poklapaju se s ravnodnevicom ili ekvinocijem, pojavom u astronomiji kada Zemljina os nije nagnuta ni od ni prema Suncu, a središte Sunca nalazi se u ravnini Zemljinog ekvatora. Sunce na svom prividnom gibanju po ekliptici prolazi kroz proljetnu točku u trenutku proljetne ravnodnevice i jesensku točku u trenutku jesenske ravnodnevice. Od 2008. do 2101. godine, proljetna ravnodnevica pada 19. ili češće 20. ožujka.

Proljeće, međutim, nije jedino godišnje doba čiji se početak ne poklapa s astronomskim, odnosno »pravim« početkom. Ljeto koje počinje solsticijem, na primjer, po točnim astronomskim proračunima može pasti 20. lipnja, ali to može biti i 21. ili 22. lipnja. Jesen ne mora uvijek početi 23. rujna, već i dan kasnije, a zima je u povijesti znala počinjati 23. ili čak 24. prosinca.