Obilježava se u spomen na velike nuklearnu katastrofu u Černobilu koja se dogodila 26. travnja 1986. godine sa stravičnim posljedicama. Procjenjuje se da je uz 30-ak trenutačnih ljudskih žrtava, od posljedica zračenja umrlo između 4 000 i 9 000 ljudi. K tome, s tog je područja evakuirano oko 350.000 ljudi, a nuklearna katastrofa je uništila i cjelokupni eko-sistem, biljni i životinjski svijet.

U područjima koja su za to pogodna razvija se i tehnologija iskorištavanja energije plime i oseke. U  prilog razmjerima černobilske nuklearne katastrofe govore i činjenice da je stupanj njene radijacije bio oko 400 puta jači od onog koji je izazvala također razorna atomska bomba bačena na Hirošimu, te da će radijacija na tom području biti opasna i za 100.000 godina.

No, na sreću černobilska katastrofa pridonijela je i razvoju svijesti o velikoj potencijalnoj opasnosti inače za okoliš relativno čistih atomskih centrala te ubrzala istraživanja i razvoj obnovljivih izvora energije koji ne ugrožavaju opstanak ljudi i prirode. Naime, i ostali neobnovljivi izvori energije, poput ugljena, nafte i zemnog plina, osim što su ograničeni (nastali su taloženjem biljaka i životinja u prošlosti) i podosta iscrpljeni, znatno zagađuju okolinu u kojoj živimo.

Upravo zbog ograničenosti neobnovljivih izvora te zagađivanja, u zemljama Europske unije cilj je da se s 8,55% koliki je bio 2005. godine, udio obnovljivih izvora do 2020. godine poveća na 20% cjelokupne potrošnje energije. Zbog zagađivanja, velike emisije šetnog CO2 i globalnog zatopljenja te energetske ovisnosti, u zemljama Europske unije, ali i u cijelom svijetu sve je više istraživanja, ali i primjene, odnosno proizvodnje i potrošnje energije dobivene iz obnovljivih izvora energije, sunca, vjetra, vode i biomase te primjerice topline iz unutrašnjosti zemlje.   

Usporedo s razvojem svijesti o potrebi sve veće upotrebe obnovljivih izvora energije vjetra, vode, sunca i biomase, sve je više istraživanja, kao i eksperimentalnih, ali i profitabilnih postrojenja zahvaljujući kojima se polako, ali sigurno zaobilazi korištenje neobnovljivih izvora energije, nafte, ugljena, zemnog plina i atomskih centrala, čiju sigurnost mogu osim ljudske nepažnje kao u Černobilu, ugroziti i prirodne katastrofe poput one nedavne u Japanu. Stoga se u područjima u kojima pušu stalni vjetrovi, posebno na obalama mora i oceana ili morskim pučinama, za dobivanje električne energije sve više kao glavni ili dodatni izvor koristi snaga vjetra, odnosno vjetrenjače. K tome, u područjima s obiljem sunčanih dana sve popularnije, ali i isplativije postaje iskorištavanje energije sunca za dobivanje električne energije (fotonaponske ćelije), zagrijavanje vode i grijanje prostorija (kolektori) u domovima te primjerice za fokusiranje i iskorištavanje sunčeve energije u velikim energetskim postrojenjima.

Naravno, istraživači, ali i praktičari ne zaboravljaju ni ogromnu energiju vode, pa se za dobivanje električne energije ponovo sve aktualnije i stare dobre hidroelektrane. Osim iskorištavanja snage vode na klasičan način, u područjima koja su za to pogodna razvija se i tehnologija iskorištavanja energije plime i oseke koja nastaje uslijed gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca.

 Među ekološki prihvatljivim obnovljivim izvorima energije je i dobro poznata geotermalna energija, odnosno toplina, vruća voda iz zemljine dubine koje ima i već nekoliko metara ispod površine. Stoga se vruća voda iz dubina zemlje u nekim područjima već naveliko koristi za grijanje domova i staklenika, ali i za proizvodnju električne energije po principu poput onog u klasičnim termoelektranama, a u industriji primjerice za pasteriziranje mlijeka. U potrazi za obnovljivim izvorom energije ljudi ozbiljno računaju i na bioenergiju, odnosno biomasu koja se dobiva iz biljaka i životinja te iz gradskog otpada. Biomasa se naziva i spavajući div, te se pretpostavlja da će biti najvažniji izvor energije u budućnosti. Biomasa se što eksperimentalno, što praktično iskorištava na više načina, za grijanje domova, te za dobivanje topline i električne energije u industriji. K tome, iz biomase se dobiva i bioplin te tekuća biogoriva, biodizel i bioetanol.