Pokrajinski park Ischigualasto pokriva 603,7 km² krajnjeg zapada pampaskih brda, na nadmorskim visinama od oko 1.300 m. U njemu tipična pustinjska vegetacija (grmovi, kaktusi i pokoje drvo) pokriva tek 10 do 20 % površine. Klima je jako aridna s rijetkim padalinama (uglavnom ljeti) i ekstremnim temperaturama od -10 °C do 45 °C. Također, svako poslijepodne do večeri, neprestano puše južni vjetar brzine 20-40 km/h.

Ischigualasto je dobio ime po poglavici plemena Huarpe koje je ovdje živjelo u vrijeme dolaska Španjolaca. Huarpe su potomci polu-nomadskih plemena lovaca-sakupljača od kojih je pronađeno šest arheoloških lokaliteta sa špiljskim slikama i petroglifima. Oni su uglavnom smješteni iznad ulaza u prirodne zaklone i špilje, u blizini groblja, ostataka naselja i područja za pravljenje alata.

Nacionalni park Talampaya, površine 2.150 km², nalazi se na krajnjem zapadu pampaskih brda, između gorja Cerro Los Colorados na zapadu i Sierra de Sañagastana na istoku, na nadmorskim visinama od oko 1.500 m. Osnovan je 1997. godine kako bi se zaštitili važna arheološka i paleontološka nalazišta, ali i prirodni okoliš tipične pustinjsko-planinske flore i faune. Njegov krajolik crvenog pješčenjaka je uvelike oblikovan erozijama voda i vjetrova u aridnoj klimi s velikim razlikama temperatura noći i danju, te sezonskim padalinama ljeti i jakim vjetrovima u proljeće. Tako klanac Talampaya ima stijenovite litice od 80 do 143 m visine.

U uskom dijelu klanaca nalazi se botanički vrt s lokalnim vrstama biljaka. Od životinja u parku se mogu pronaći životinje koje su važne, bilo da su endemične ili nacionalni simboli, kao što su: gvanako, puma, zec, patagonska mara (Dolichotis patagonum), viskača (Lagidium and Lagostomus), lisica i andski kondor.