Cilj ove nastave bio je na praktičnom primjeru ponoviti i produbiti znanje o kontinentalnoj listopadnoj šumi kao i razvijanje ljubavi prema prirodi našega kraja. Važno je bilo učenicima produbiti osjećaje i spoznaje kako je lijepo i potrebo živjeti u suglasju s prirodom, baš kako je to opisao i Josip Kozarac u svojoj Slavonskoj šumi.

Učenici su iskustveno  prošli dio nastavnog gradiva prirode, hrvatskoga jezika, lektire, matematike i likovne kulture.

Iz prirode su učenici promatrali biljni i životinjski svijet prizemnog sloja, sloja grmlja i sloja drveća.

Istraživali su i životne uvjete u šumi – kiselost i vlagu  tla, temperaturu, svjetlost.  Također su prikupili prirodne  materijale za školsku zbirku te biljke za svoje herbarije.

Odgovarali su i na zanimljiva pitanja o Kozarčevoj Slavonskoj šumi iz lektire, a o svojim doživljajima i izgledu šume u jesen pisat će i u školskoj zadaći. Iz područja matematike mjerili su opseg, visinu i površinu stabala,  uzimali otiske lišća i kore za potrebe likovne kulture, bilježili dojmove, okuse, mirise, šumove, zvukove šume...

O samom Spačvanskom bazenu i bogatstvu šume, uzgoju i očuvanju, o biljnom i životinjskom svijetu, o poslovima u šumi učenicima je na zanimljiv i razumljiv način govorio dipl.ing. šumarstva Zlatko Janjić, odgovarajući na brojna znatiželjna pitanja učenika.

Lijep dan i sunčano vrijeme  omogućilo je neponovljiv doživljaj slavonske šume u svoj njezinoj raskoši i ljepoti, bogatstvu i snazi. Nakon šume, ništa manje nije bio zanimljiv posjet Šumarskom muzeju u Bošnjacima, gdje je učenike zanimljivom pričom oduševio gospodin Antun Leaković  koji nije zaboravio da smo mi prvi u Županiji i na  širim prostorima organizirali ovakav način nastave. Kasnije su mnogi slijedili naše projekte.

Projekt ''U Kozarčevoj šumi'' s učenicima su ostvarili učitelji Đurđica Lovrinović- priroda, Radojka Matić, hrvatski jezik - izražavanje i lektira, Marijan Janjić – matematika te  Ljubica Korov – knjižničarka.

Hvala Šumariji Županja na podršci i stručnoj pomoći u realizaciji projekta,  a posebno Zlatku Janjiću i gospodinu Antunu Leakoviću!
Učenicima je ovaj vid nastave predstavljao pravu radost da smo ih jedva odvojili od šume, unatoč tomu što su prije toga imali nastavu.
Hvala i roditeljima koji su podržali projekt i sudjelovali u plaćanju prijevoza i ulaznica.

Fotografije pogledajte u fotogaleriji.

Đurđica Lovrinović,učiteljica prirode 

Šumska tišina

Naknon nastave otputovali smo u slavonsku šumu, točnije u bošnjačku šumu. Sve je bilo tako tiho da smo se i mi najednom umirili kako bismo čuli tišinu.Tlo je prekiveno šuštavim lišćem. Žarilo je svim bojama kako bi nas obavijestilo da je šumu posjetila jesen.  Ostavila joj je veliki dar. Zrake su moćno prodirale kroz krošnje stabala s kojih još nije opalo sve lišće. Stabla su bila ponosna na svoju mahovinu, bršljan i lišajeve. I mi smo bili radosni jer smo mogli obgrliti debla i diviti se visini stabala. Neka su se stabla zgrbila i povinula. Kao da su neki prognanici ili pobunjenici šume. Kad razgrneš lišće, tlo je vlažno i blatno. To je samo znak da je kiša odradila svoje odmah početkom jeseni. Kad udahneš šumski zrak, osjetiš strahopoštovanje i mir, tajanstveni mir i spoznaju da si u nekom drugom posebnom i čarobnom svijetu.
Šuma je tako moćna i spokojna. Kao da nam govori da i mi moramo pronaći takav mir i tišinu.
U šumi je sve drukčije,sunce i zrak pa i mi koji smo joj došli u posjet.
 

Nina Matanović 6.b

U slavonskoj šumi

Evo nas u šumi, u bošnjačkim Virovima! Svuda oko nas samo mir i tišina.
Šuma je prekrasna! Dočekala nas je puna raznolikog drveća. Listići lagano kao lastino pero padaju s veličanstvenog Hrasta. On je kuća maloj vjeverici, čuva pticama gnijezda, drži ih čvrsto da ih ni najjači vjetar ne može srušiti, a srne i divlje svinje žirom hrani. Doktorica Zelena Žuna osluškuje Hrastu pluća, ne bi li čula potkornjake -  opasne viruse. Jastreb hladi krv malenm životinjama jer lako se mogu naći na meniju njegovim potomcima kao slastan doručak. Gospođica Vjeverica već je nakupila dovoljo oraha i lješnjaka pa u svojoj duplji drži predavanje o čuvanju zimnice. Valja svoje mlade poučiti i dobro ih odgojiti za sve što ih čeka. Svinja svojom njuškom ruje ispod hrasta tražeći slasni žir. Ali, jao!  U svojoj pohlepi zapela je njuškom u ježa koji se sakrio u lišću. Divlja Mačka trčakara i vere se uokolo, dijeleći recepte za zečji gulaš. Muhara ponosno pokazuje svoju crvenu haljinu s bijelim točkicama susjedu Vrganju.
 Gujavica se dala na posao i prijeti mladoj bukvi:'' E, neće ona niknuti tek tako lako.''
Nakno što mi je Zec Dugouhko pomogao u skupljanju lišća i plodova šume, svi smo zajedo krenuli u šumski muzej. Šumar nam hvali vrijednosti hrasta i da sjedimo za hrastovim stolom kakvoga nema ni Vlada ni Sabor! Hvali nas da smo prva škola koja je organizirala davno prije drugih posjet šumi i ovakvu nastavu. Objašnjava nam kako je bilo u šumi u davna vremena i kako se ova šuma sačuvala.Marljivost i zaljubljenost u šumu bila je na prvom mjestu. Teškom su mukom  odgajali hrastove, teškom su ih mukom svladavali i sve tako u krug.

Ja se ne mogu nadiviti ljepoti slavonske šume. Zahvalna sam joj i zato što mi je dala topao i siguran dom.

Dora Knežević 6.b