Hrvatska i ostali dio Europe uz izuzetak Islanda ove godine vraća se na ljetno
računanje vremena u noći s 29. na 30. ožujka.


Kazaljke na satu tada će se pomaknuti jedan sat unaprijed, sa dva sata ujutro na tri, čime će se te noći "izgubiti" jedan sat spavanja.

Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin doista želio tako nešto predložiti Francuzima. Ovaj je sustav ozbiljno predložio William Willett u članku „Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, ali nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati, unatoč nemalom lobiranju.
Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine

Od 1983. godine i u Hrvatskoj uvedeno je po prvi puta ljetno računanje vremena.