2014-07-31 17:30:47 Dogodilo se na današnji dan od 1. do 8.kolovoza 01.kolovoza
- Doseljavanjem Slavena i Hrvata na ove prostore krajem 6. st i početkom 7. st Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. 7. lipnja 879. godine knez Branimir od pape Ivana VIII. prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje države Hrvatske. 1069. godine Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. Krševana daruje otok Maun. 1080. godine za vrijeme kralja Dmitra Zvonimira papinski legat održava crkveni sabor. - Kisik su 1774. godina na današnji dan otkrili, neovisno jedan o drugome, švedski ljekarnik Scheele i Joseph Priestly. Pravo objašnjenje i značenje njihovog otkrića dao je 1779. godine Antoine Laurent de Lavoisier. Lavoisier je ustanovio da se zrak sastoji od dvaju plinova čiji je omjer 1:4 i koje je nazvao oxygen i azot. Dokazao je da su reakcije gorenja, disanja i hrđanja u biti istovrsne reakcije - reakcije oksidacije. Lavoisier je plin iz originalnog naziva 'vitalni zrak' preimenovao u oxygène 1777. prema grčkom korijenu ὀξύς (oxys) (kiselina, doslovno "oštro," prema okusu kiseline) i -γενής (-genēs) (stvaralac), jer je greškom smatrao da je kisik sastavni dio svih kiselina. Kemičari su naknadno dokazali da je Lavoisier bio u krivu (zapravo je vodik taj koji čini osnovu kiselosti), ali tada je već bilo kasno i ime je ostalo u upotrebi. Hrvatski naziv skovao je jezikoslovac Bogoslav Šulek prema riječi kiselo.
02.kolovoza - Na današnji dan davne 1776. službeno je potpisana američka Deklaracija nezavisnosti što je događaj koji će, kako se kasnije pokazalo, označiti rađanje sasvim nove nacije koja će vladati svijetom. Deklaraciju je potpisalo 13 tadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju neovisnost i objasnile svoje razloge za to. Kongres ju je potvrdio 4. srpnja iste 1776. godine (taj dan se u SAD- u slavi kao Dan nezavisnosti. Valja spomenuti da je Velika Britanija je priznala nezavisnost svojih bivših kolonija 3. rujna sedam godina kasnije.
- Godine 1819. izveden je prvi skok padobranom u Sjedinjenim Američkim Državama. U Europi je pak početkom 19. stoljeća Napoleon proglašen doživotnim konzulom Francuske. London je od svojih ranih dana bio jedna od najvažnijih prijestolnica na svijetu, bilo da se radilo o trgovini, tehnologiji, društvenom razvoju... Potkraj 19. stoljeća željeznica je igrala veliku ulogu u svim životnim aspektima i ona je jedan od brojnih razloga zbog kojih je London postao to što je. Zbog naglog razvoja i porasta stanovništva njegove su ulice nerijetko bile prepune ljudi - lokalnih i okolnih radnika koji su za život zarađivali radeći u metropoli - velike udaljenosti u gradu nije bilo lako prelaziti konvencionalnim sredstvima. 03.kolovoza - Iz španjolske luke Palos de la Frontera, Genovežanin Kristofor Kolumbo se 1492. godine s karakom Santa María (poznatom i kao Gallega - Galicijanka), i dvije manje karavele, Pinotm (Obojena) i Santa Clarom (poznatom i kao Niña - prema vlasniku Juanu Niñu), otisnuo na jedno od najpoznatijih putovanja u povijesti. Pod zastavom španjolske države Kastilje pustolovni Kolumbo nadao se pronaći mitski zapadni put do Indije. Potraga za 'sponzorima' velikog putovanja bila je duga i mučna. Sedam godina ranije Kolumbo je bezuspješno pregovarao s portugalskim kraljem, čija je monarhija bila prva europska sila koja je počela aktivno tražiti alternativni put do Azije. Nakon neuspjeha u Portugalu obratio se i rodnoj Genovi i Veneciji, no i tamo je bio odbijen, a uz posredništvo brata je pregovarao i s engleskim kaljem koji je nakon dugog premišljanja prihvatio postavljene uvjete, ali prekasno jer je Kolumbo na kraju postigao dogovor s aragonskim kraljem Ferdinandom II. i kastiljskom kraljicom Isabelom II. (čiji je brak ujedinio dva najveća španjolska kraljestva). - Hrvatski skladatelj i dirigent Ivan Zajc, koji je kao dijete u umjetničkoj obitelji od malih nogu bio upućen na glazbu te se već u školi istaknuo kao vrlo nadareni skladatelj, rad je započeo kao profesor glazbe i pjevanja, a nastavio kao dirigent i kompozitor koji je stvarao s velikom lakoćom pa je iza sebe ostavio opus od oko 1.200 raznovrsnih djela za orkestar, komorne sastave i klavir, zatim 19 opera, 26 opereta, scensku muziku (za Dubravku Ivana Gundulića), oratorij Oče naš, oko 50 kantata, 19 misa, 14 Ave Maria, 200 zborova, 170 solo pjesama (Miruj, miruj, srce moje; Moja lađa; Vir; Lastavicom; Domovini i ljubavi; Djevojka i ruža) i druga djela, rođen je u Rijeci 1832. godine.
- Hrvatska glumica Marija Ružička Strozzi, koja je karijeru započela kao pjevačica no nakon gubljenja glasa se prebacila na glumu u kojoj se istaknula kao vrhunska tragetkinja i svojim umijećem osvajala publiku diljem Hrvatske i Europe te nadmašila i brojne zvijezde onoga vremena što je potvrđeno i time da je bila jedina scenska umjetnica kojoj je još za života postavljena bista u HNK u Zagrebu, rođena je 1850. godine u moravskom gradiću Litovelu.
- Vojno-redarstvena akcija Oluja započela je 1995. godine, a u njoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba, na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina. Operacijom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije, odnosno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Pripreme za opsežnu akciju bile su Operacija Maslenica i Medački džep, te Zima '94., Skok-1, Bljesak, Skok-2, Ljeto '95. i još neke manjeg intenziteta. Mirovne snage UN-a koje su bile razmještene uz bojišnicu (UNCRO) unaprijed su obaviještene o početku operacije. Oluja je počela u 5 sati ujutro, kada je najveći dio Hrvatske vojske zajedno s policijskim specijalcima krenuo u napad na bojišnici od Jasenovca na istoku do Bosanskog Grahova na jugu. Dobar dio portala kao glavnu vijest stavio je rečenicu "Severina je trudna!!", popraćenu prigodnom fotografijom spomenute u pratnji oca djeteta. S obzirom na medijsku pažnju, vjerojatno će se ovaj dan u budućnosti slaviti kao dan kad je kraljica Hrvatistana objavila sretnu vijest.
- Prema popularnom vjerovanju 1693. godine nastao je prvi, svjetski poznati vrhunski šampanjac Dom Pérignon. Međutim, prvi prestižni cuvée pod tim imenom bio je berba 1921., a u prodaju je pušten tek 1936. Akter brojnih popularnih mitova o tom skupom vintage vinu je Dom Pierre Pérignon. On je bio redovnik benediktinske opatije Hautviller koji je ostavio velik utjecaj na proizvodnju vina u francuskoj pokrajini Champagne, ali i šire. Zato danas njegovo ime nosi prestižni cuvée Moët & Chandona. Popularni mitovi najčešće mu pripisuju 'izum' pjenušavog šampanjca, no to je pogrešna tvrdnja jer je taj stil šampanjca postao dominantan tek sredinom 19. stoljeća, a i Pérignon je u svom radu najviše napora ulagao u sprečavanje druge fermentacije.
- Legendarni škotski odmetnik, nacionalni junak i vođa Škota u Ratovima za škotsku nezavisnost William Wallace, 1305. godine zarobljen je od strane svojih ljutih protivnika Engleza. Kao drugi sin Sir Malcolma Wallacea od Elderlsliea blizu Paisleya, u neposrednoj blizini Glasgowa, William Wallace rodio se 1270. O njegovu životu prije 1296. zna se vrlo malo, ali nakon toga je spletom događaja izbačen na pozornicu povijesti na kojoj se pretvorio u škotsko oličenje otpora engleskim osvajačima. Ne bi li se osvetio svojem daljnjem rođaku, engleskom kralju Edwardu I. Plantagenetu, kojeg su nazivali i 'uništavač Škota', Wallace je svoju prvu pobjedu nad Englezima odnio 1296. teško porazivši stotinjak engleskih vojnika u bitci kod brežuljka Londoun Hill u Ayrshireu.
06.kolovoza - Prvi Venecijanski Filmski Festival (Italian Mostra Internazionale d'Arte Cinematografica di Venezia), ujedno i najstariji filmski festival na svijetu, otvoren je 1932. godine. Od tada se popularna Mostra u povijesnom Palazzo del Cinema na Lungomareu Marconi, na otočiću Lido u Veneciji, usprkos brojnim političkim previranjima koja su ju okruživala, ignorirala, a i optuživala, održava svake godine u kasnom kolovozu i ranom rujnu. Festival je pod imenom 'Esposizione Internazionale d'Arte Cinematografica' inicirao grof Giuseppe Volpi di Misurata, venecijanski biznismen i fašistički političar koji je bio guverner Tripolitanije, a kasnije i ministar finacija u Mussolinijevoj vladi. Glavna nagrada festivala je Zlatni lav (Leone d'Oro) koji je od svog uvođenja 1949. postao jedno od najprestižnijih priznanja u svijetu filma. - Američki bombarder B-29 pod imenom Enola Gay 1945. godine izbacio je atomsku bombu nazvanu Little Boy na japanski grad Hirošimu. Nakon kapitulacije Njemačke i Italije, Japan je ostao jedina država osovine koja se nastavila boriti u 2. svjetskom ratu i planirati širiti imperijalna osvajanja, makar je gotovo 60 posto njenih velikih gradova bilo uništeno. U lipnju 1945. američki Interim Committee predložio je upotrijebiti atomsko oružje odmah nakon usavršavanja. SAD je predložio japanskoj vladi kapitulaciju, no ona nije pristala, na što je predsjednik Harry S. Truman naredio bacanje atomske bombe i prepustio generalu Carlu Spaatzu da izabere ciljeve. Iako su neki dužnosnici nagovarali Trumana da bombu baci na nenaseljeno područje kako bi Japancima pokazao snagu novog oružja, drugi su tražili da bomba bez upozorenja bude bačena na neki grad. - Prometej, poznat i kao WPN-114, bristleconski bor iz Wheeler Peaka u istočnoj Nevadi, za potrebe znanstvenog istraživanja, posjekao je student i zaposlenik U.S. Forest Servicea. 'Problem' koji su poslije otkrili je da su posjekli tada najstarije drvo na svijetu. Prometej je u trenutku sječe imao najmanje 4.862 godine, a vrlo vjerojatno preko 5 tisuća godina, kako su potvrdila znastvena mjerenja. Rastao je na bočnoj moreni nekadašnjeg ledenjaka u nevadskom nacionalnom parku Great Basin, zabačenom području s vrlo malim brojem posjetilaca. No, između 1958. i 1961. grupa ljubitelja prirode došla je u šumarak u kojem je bor rastao i u oduševljenju podjelio imena nejvećim stablima, a među njima i Prometeju.
- Škotski mikrobiolog Alexander Fleming, znastvenik koji je otkrio antibiotsku supstancu lisozim i izolirao antibiotik penicilin iz gljivice Penicillium notatum, što je beskonačno promijenilo svijet moderne medicine i antibiotika, a za to je 1945. dobio Nobelovu nagradu i titulu Sir, rođen je 1881. godine u Lochfield kod Darvela. - Američki glumac Robert Mitchum, zapamćen po glavnim ulogama nekoliko vrhunskih djela film noir stila, te kao prethodnik antijunacima koji su obilježili '50-e i '60-e godine 20. stoljeća, glumio je u filmovima poput The Human Comedy, When Strangers Marry, Undercurrent, Crossfire, Pursued, Out of the Past (Build My Gallows High), Blood on the Moon, She Shoulda Said No!, The Big Steal, Angel Face, Macao, River of No Return, The Sundowners, The Grass Is Greener i brojnim drugima, rođen je 1917. godine u Bridgeportu u Connecticutu. 07.kolovoza - Splav Kon-Tiki, kojom je Thor Heyerdahl plovio preko Pacifika u nastojanju da dokaže kako su prethistorisjki narodi iz Južne Amerike mogli naseliti pacifičke otoke, 1947. godine razbila se udarivši u hridi kod Raroie nakon 101 dana puta i oko 7 tisuća prijeđenih kilometara. Kon-Tiki je ime dobio po Viracochi, bogu sunca Inka koji se navodno nekad nazivao Kon-Tiki. Pustolovni Norvežanin Heyerdahl je tvrdio da su južnoamerički narodi naselili Polineziju u južnom Pacifiku u pretkolumbovska vremena što je znanost tada smatrala nemogućim usprkos nekim čvrstim dokazima da su narodi u spomenutim područjima imali kontakata kroz povijest. - Nizozemska plesačica Margaretha Geertruida Zelle, poznatija kao špijunka Mata Hari, prava 'femme fatale' čiji je buran period života počeo već u visokoj školi za odgajatelje odakle je izbačena zbog afere s ravnateljem, zatim udajom za vojnog časnika preko oglasa u novinama s 18 godina, odlaskom na Javu i povratkom u Pariz gdje je počela nastupati kao egzotična plesačica, a uskoro se upuštati i u veze s brojnim političarima i visokim časnicima, što se tijekom I. svjetskog rata pokazalo fatalnim jer je kao navodno dvostruki agent (za njemačku pod tajnim imenom H-21), u Francuskoj osuđena za izdaju i strijeljana, rođena je 1876. godine u nizozemskom Leeuwardenu.
08.kolovoza
- Godine 1979. SSSR pokreće invaziju na Afganistan nakon sukoba koji su započeli državnim udarom; prvo Sardara Muhameda Dauda 1973., a kasnije komunističke Afganistanske Demokratske Narodne Stranke u Saur revoluciji u travnju 1978. Zbog frakcionaštva Partije i sve slabijeg utjecaja na terenu, SSSR se odlučuje na invaziju kojom bi se učvrstilo Parcham krilo Partije, pod vodstvom Babrak Karmala. Rast nezadovoljstva radom Partije privlačio je neistomišljenike u sve jače islamističke pokrete. SSSR se na Božić 1979., odlučuje na riskantnu vojnu intervenciju, čiji će opseg rasti zbog nemogućnosti uspostavljanja mira u zemlji. Nakon međunarodnih pritisaka, učestalih napada mudžahedina (treniranih od strane SAD) te gubitka od oko 15.000 vojnika, SSSR se povlači deset godina kasnije, a početak povlačenja bio je na današnji dan 1988. godine. |
Osnovna škola "Plokite" Split |