ZIMSKO RAČUNANJE VREMENA dogodit će se u noći sa subote na nedjelju, 29. na 30. listopada pomicanjem kazaljki na satovima za jedan sat unazad. To znači da u nedjelju u 3 sata ujutro, satove treba vratiti na 2 sata.

Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin doista želio tako nešto predložiti Francuzima. Ovaj je sustav ozbiljno predložio William Willett u članku „Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, ali nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati, unatoč nemalom lobiranju. Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine

Od 1983. godine i u Hrvatskoj uvedeno je po prvi puta ljetno računanje vremena.

Prema odlukama Europske unije, 2021.godine pomicanje sata trebalo bi se ukinuti. Do tada, sve države članice trebale bi odlučiti hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. One zemlje koje žele ostati na ljetnom računanju vremena sat bi posljednji put trebale pomicati 28.ožujka 2021., a one koje žele ostati na zimskom računanju vremena 31.listopada 2021.godine.