Utječu li klima i geografija na jezik, zanimljivo je pitanje o kojem lingvisti već dugo raspravljaju, pri čemu jedan od izazova predstavlja otkrivanje čimbenika koji uzrokuju promjene u tonovima. Da bi se pronašla poveznica između klime i evolucije jezika, prvo se trebala otkriti povezanost između okoliša i vokalnih tonova koji su konzistentni u cijelom svijetu i prisutni u različitim jezicima.
U mnogim jezicima u svijetu koriste se ton ili naglasak da bi se dobio smisao pojedinih riječi. Lingvist Caleb Everett sa Sveučilišta Miami i njegovi suradnici otkrili su da će se jezici sa složenim tonovima (jezici koji koriste tri ili više tonova za zvukovni kontrast) puno više pojaviti u vlažnim krajevima svijeta, dok se jezici s jednostavnijim tonovima češće javljaju u suhim krajevima te ledenim područjima i pustinjama.
„Po mojoj procjeni, to malo mijenja naše razumijevanje razvoja jezika", rekao je Caleb Everett, izvanredni profesor pri Odsjeku za antropologiju Sveučilišta Miami, ujedno i voditelj ovog projekta. „To ne znači da su jezici potpuno određeni klimom, ali činjenica je da klima ipak može biti jedan od faktora koji pomaže pri oblikovanju jezika".
„U širem smislu, ovo nam ukazuje na još jedan nesvjesni put kojim su se ljudi prilagodili na vrlo različite i teške okolišne uvjete", rekao je Everett. „Također, mogle bi postojati neke zdravstvene prednosti od pojedinih zvučnih uzoraka u različitim krajevima, ali potrebna su daljnja istraživanja kako bi se to utvrdilo na zadovoljavajući način".
Jedno od objašnjenja, podržano opsežnim eksperimentalnim podacima dobivenim u ovoj studiji, je da udisanje suhog zraka uzrokuje dehidraciju grkljanja te glasnicama smanjuje elastičnost. Kad usporedimo toplije i vlažne klime, vjerojatno je teže postići kompleksne tonove u sušnim krajevima (osobito u jako hladnim). U studiji se navodi da su rezultat toga devijacije u zvukovima, ukljućujući povećane vibracije i jasnoću zvukova.
Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Oni nam pružaju vrlo opsežne dokaze da su zvučni obrasci ljudskog jezika prilagodljivi te mogu biti pod utjecajem klime. Rezultati su podržani podacima dobivenim istraživanjima na više od polovice svjetskih jezika te na prethodnim opsežnim eksperimantalnim istraživanjima o svojstvima ljudskog grkljana koji utječe na tonalitet.
Znanstveni tim je istražio više od 3700 jezika i pronašao 629 jezika sa složenim tonovima. Većina njih se nalazi u tropskim krajevima, širom Afrike i jugoistočne Azije, ali i u nekim vlažnim područjima Sjeverne Amerike, Amazone i Nove Gvineje.

Članak je preuzet s portala Biologija.