Prijestupna se godina javlja svake četiri godine i to zbog toga da bi se lakše uskladila kalendarska godina sa solarnom, odnosno dužinom vremena koja je potrebna da Zemlja završi svoj put oko Sunca. Naime, solarna godina traje oko 11 minuta manje od 365 ¼ dana, te se pomoću umetanja dodatnog dana u kalendarsku godinu ona prilagođuje kalendarskoj godini. Tako obična godina ima 365 dana, dok prijestupna ima jedan dan više. Mjesec veljača, koji inače ima 28 dana, u prijestupnoj godini ima 29 dana.
Na ideju sinkroniziranja kalendarske i sunčeve godine i dodavanja jednog dana svake četiri godine, prvi su došli Egipćani. Kasnije su njihovu ideju preuzeli Rimljani koji su odlučili da će taj 'višak dan' biti baš 29. veljače. Prijestupna godina kakvu danas poznajemo ustalila se 1582. godine kada je većina katoličkih država, poput Italije, Poljske, Portugala i Španjolske, prešla s julijanskog na gregorijansko izračunavanje vremena.
Zanimljivo je spomenuti da je vjerojatnost da se netko rodi 29. veljače 1 naprema 1000, a u svijetu trenutno živi 4 milijuna ljudi rođenih na taj dan. Što se narodnih vjerovanja tiče, u britanskoj je tradiciji uvriježeno da žena može zaprositi muškarca samo na prijestupnu godinu, dok Grci vjeruju da stupanje u brak one godine koja u veljači ima dan više, donosi nesreću.