Urbani je otok topline fenomen povećane temperature zraka u gradovima u odnosu na ostatak okoline pa znanstvenici ukazuju na to da je s rastom temperature širom svijeta kao i povećanjem urbanizacije prilično važno razumjeti kako toplina koju zarobljavaju gradovi utječe na naše drveće – i obratno.

Tim je znanstvenika s tehničkog sveučilišta u Minhenu (TUM) pratio na osnovu uzorka rast čak 1383 stabala tijekom posljednjih 150 godina. Otkriveno je da iako gradsko drveće općenito „dobiva bitku“, ovisi u kojem kraju svijeta ono raste. Širom tih svih zona, ako se gleda u cjelini, stopa rasta i ruralnog i urbanog drveća nije se značajnije povećavala od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Općenito gledajući, gradsko je drveće raslo čak 25 puta brže od onog ruralnog.

„Pokazali smo kako je gradsko drveće jednake starosti kao i ono u divljini u prosjeku veće jer i raste brže. Iako ta razlika iznosi oko jednu četvrtinu za drveća starosti od oko 50 godina, ona je nešto ispod 20 % kod stabala starih 100 godina“, pojasnio je član znanstvenog tima Hans Pretzsch.

Svi su podaci sakupljani od drveća u i oko Berlina i Münchena u Njemačkoj, zatim u Brisbaneu u Australiji, Cape Townu u Južnoafričkoj Republici, Hanoiu u Vijetnamu, Houstonu u Teksasu, Parizu u Francuskoj, Prince Georgeu u Kanadi, Santiagu u Čileu i u Sapporou u Japanu. Svi su ti gradovi izabrani zbog četiri različite klime: subpolarne, sredozemne, umjerene i suptropske.

Najveći rast gradskog drveća zapažen je u subpolarnim regijama, dok kod umjerene klime drveća u urbanoj sredini sporije rastu od svojih ruralnih rođaka. Razlike gotovo da i nije bilo u rastu sredozemnog drveća, dok je ono suptropsko urbano raslo brže onih spomenutih šezdesetih godina, ali se od tada izjednačilo s rastom ruralnog.

Znanstvenici smatraju kako je generalno ubrzanje rasta od šezdesetih posljedica emisije ugljičnog dioksida, a prijašnje su studije otkrile da sve dok ima vode, toplija klima pogoduje rastu drveća.

Ubrzani rast, ali i starost

Drveće i biljke mogu svoju sezonu rasta proširiti u toplijoj okolini i također tako povećati stopu fotosinteze zahvaljujući fertilizacijskom efektu ugljičnog dioksida. U gradovima u kojima drveće ne uspijeva faktori poput loše kvalitete tla ili manjka vode se suprotstavljaju toplini koja doprinosi rastu, ističu znanstvenici.

Međutim, osim što gradsko drveće brže raste ono brže i stari i treba češće mijenjanje mladicama.

Vijest je objavljena na mrežnim stranicama https://geek.hr/znanost/.