Prije povijesne odluke o pokretanju postupka razdruživanja u svibnju 1991. održan je referendum na kojem se više od 94 posto hrvatskih građana očitovalo o tome da Hrvatska ne treba ostati u tadašnjoj jugoslavenskoj državi.

U proljeće i rano ljeto 1991. Hrvatska je već bila suočena s pobunom lokalnih Srba i srpskim terorističkim napadima na hrvatske gradove i sela te sa stradavanjem civila.

Zbog međunarodnih pritisaka i uvjerenja da će time lakše teći pregovori o razdruživanju, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske nije se primijenila odmah, nego je Brijunskom deklaracijom to odgođeno na tri mjeseca.

Moratorij je istekao 8. listopada 1991., kada Republika Hrvatska definitivno raskida državno-pravne veze s ostalim jugoslavenskim republikama i postaje samostalna i neovisna država.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora.