2011-09-30 14:11:00 Slavonska šuma Josipa Kozarca U blistavom krugu hrvatskih pripovjedača iz razdoblja realizma književno djelo Josipa Kozarca (Vinkovci, 1858. - Koprivnica, 1906.) i dan-danas je jedno od najživotvornijih. Napisao je brojne pripovjetke o slavonskom načinu života, no okosnica svih njih može biti i tema šuma. Priča nam Kozarac o njezinim bogatstvima i mnogim bogatim strancima koji su u njima vidjeli bogatstvo, te nam kroz metaforu šume i njezina izrabljivanja prikazuje i propast slavonskih mještana. Šume tematizira u pripovjetci Teni, a jednu je i naslovio prema ovim slavonskim bogatstvima - Slavonska šuma. Kako je Kozarac opisao slavonsku šumu pogledajte pod opširnije, a svi ćete ju pročitati u obveznoj srednjoškolskoj lektiri. Kad god sam pošao tom šumom, svaki put sam nešto nova vidio, nešto nova naučio; nije ona crna, gluha, mrtva, kako no se izdaleka na obzorju crta i prikazuje, nego u njoj diše život i svijet izvoran, naravan, gdje kao nigdje priroda uprav na očigled stvara i ništi, nagađa i popravlja. Za onoga, koji prolazi njom bez srca i čuvstva, bez smisla za divnu mudrost prirode, ostat će ona dakako mrtvom šumom, bolje rekući prostorom, drvljem obraslim; ali tko razumije sve one tajne glasove, koji oživljuju šumski prostor, gdje se nježna pjesma miješa sa izumirućim vapajem, gdje tisuća raznih glasova i odjeka, sad sitnih i tankih, sad krupnih i dubokih, sad milih i ugodnih kao ikoja glazba, sad bolnih kao uzdah jadne matere, - taj će se smatrati nekako bližim sebi i svojima čuvstvima u tom polutamnom, velebnom prostoru. |
Osnovna škola Popovac |