To je romanca koja donosi i priču o spasu slike Majke Božje Kamenite iz požara, koja svojom gotovo amuletskom vrijednošću štiti Mandušu od nevolja, te legendu o postanku imena Turopolje. Navedeni motivi legendi i pučkih predaja isprepleću se s povijesnim sadržajima. Dakako, okosnica romana je ljubavna priča.

U ovoj knjizi glavne likove čine Divljan, Manduša, Šimun, dok su ostali sporedni. Radnja se pretežno vrši na Griču i jednim dijelom u Turopolju. Prevladavaju opisi osjećaja između Divljana i Manduše. Zagorka ostavlja čitatelja bez daha dok opisuje krajeve kojima putuju likovi, dvorce u kojima borave i opisom povijesnih zbivanja toga vremena.

Marija Jurić Zagorka rođena je 1873. u selu Negovcu pokraj Vrbovca, a umrla 1957. u Zagrebu. Bila je istaknuta hrvatska novinarka i spisateljica, pretežno povijesnih, ali i socijalnih i pustolovnih romana kojima je stekla veliku naklonost široke čitateljske publike. Kao novinarka razobličavala je režim Khuena Hedervaryja, a borila se za žensku ravnopravnost. Među njezinim brojnim romanima ističu se Grička vještica, Kći Lotršćaka, Gordana, Kraljica Hrvata, Republikanci i drugo. Nadimak Zagorka uzela je iz ljubavi prema Hrvatskom zagorju, u kojem je provela djetinjstvo.

Dio kratkog sadržaja:
Grič je imao dvije znamenitosti, a to je bila Manduša i krasopisac Iglica. Manduša je bila mlada djevojka, zlatne kose, plavih očiju te dobre duše. Njena zvonjava imala je ritam pa su građani to posebno voljeli. Čekala je svog zaručnika ptičara Bolteka koji ju je trebao zaprositi. Iste te večeri ptičar Boltek zaprosio je Mandušu, što je ona željno čekala.

Sljedećeg dana na Griču je izbio požar, pa su svi muškarci išli pomagati pri gašenju. Taj požar nije sam izbio, već su ga kanonik Šimun i njegov rođak Tomica podmetnuli kako bi za vrijeme zvonjave kanonik mogao ljubiti Mandušu. Krasopisac Iglica  je slučajno naišao i spasio je Mandušu, no kad su se vratili sa svjetiljkom nije ga više bilo. Nekoliko trena kasnije Gričom je prohujao antikrst. Nije se znalo tko je zapravo on, ali se sljedećeg dana o njemu pričalo.

Mandušu su nazvali kći Lotršćaka, jer ona u stvarnosti nije bila Plemenšćakova  kćer, nego ju je netko kao dijete ostavio ispod Lotršćaka. Boltek je raskinuo zaruke s njom jer se doznalo za događaj u tornju. Mandušu su ogovarali i svašta joj dobacivali.

Tko je antikrst?

Što se dogodilo s Mandušom?

Kakve su je nevolje snašle?

Na ta pitanja ćete moći odgovoriti ako posudite knjigu u našoj knjižnici i pročitate je!

VJERUJTE, ZANIMLJIVO JE!