Učenicima predmetne nastave područnog odjela Kneževo u ponedjeljak, 21. svibnja 2018. godine je organizirana terenska nastava u rudnik bazalta Čemeri na Banskom brdu. Na terensku nastavu smo krenuli iz Osnovne škole Popovac. Usputne točke bile su nam svetište Marije Lurdske i pravoslavno svetište Popovac. Na terenskoj nastavi, nastavnica geografije Nevena Beuk održala je učenicima predavanja o geologiji i geomorfologiji Baranje. 

Učenici su čuli kako je naša Baranja nastala, te od kojih se cjelina sastoji. Utvrdili smo kako smo od naše škole prošli kroz cjelinu sjeverna lesna zaravan te da se trenutno nalazimo na rasjednom području Banskog brda. Iznenadili su se kada su čuli kako je bazalt vulkanska stijena, te kako je u davnoj prošlosti u našoj mirnoj, ravnoj Baranji bilo vulkanske aktivnosti čijih tragova danas ima na Banskom brdu. S velikim interesom su opipali i proučavali uzorak stijene bazalta, te lesa. Današnji reljef Baranje oblikovan je većinom radom rijeka Drave i Dunava. Rijeke su oblikovale četiri kategorije riječnih terasa na kojima su danas većinom naselja i prometnice, budući da su to ocjediti prostori. Ujedno su oblikovale i najmlađu cjelinu našeg zavičaja, ujedno i široko poznatu – Kopački rit. Kopački rit, „europska Amazona“ – kako ga nazivaju, jest poloj, stalno plavljeno područje u kojemu Drava i Dunav trenutno izdubljuju svoja korita. Zbog velikog bogatstva flore i faune to je ujedno hrvatski najstariji park prirode. Učenicima su spomenute poplave koje su se događale u prošlosti, prije nego je izgrađen sustav nasipa za obranu. Poljoprivredno najiskorištenije reljefne cjeline Baranje su lesne zaravni. Les, fina žuta prašina, od koje je naš brdski prostor građen, nataložen je još za vrijeme zadnjeg ledenog doba, a izuzetno je važan jer se na njemu razvija jedno od najplodnijih tala – lesivirana crnica. U početku je postojala jedna lesna zaravan, no vremenom su kao posljedica tektonskih gibanja stvoreni reversni rasjedi (pukotine) zbog koji se je izdignulo Bansko brdo te razdvojilo osnovnu zaravan na sjevernu i južnu. Sjevera lesna zaravan, na kojoj je i Kneževo, se nastavlja preko granice, u Mađarsku. Učenici su putem promatrali područje kojim se kreću, uočavali su les i načine iskorištavanja brda.

Nevena Beuk, učiteljica geografije