Zaštita djece na internetu

Jedan od prvih savjeta za roditelje pri razmišljanju o zaštiti djece na internetu je da drže osobno računalo na vidljivom mjestu, te također da sa djecom razviju odnos povjerenja između roditelja i djeteta kako bi ono, ako se i kad nađe u problemu na internetu, znalo obratiti roditelju za pomoć.

Uključenost roditelja u djetetove aktivnosti korištenja interneta, društvenih mreža i aplikacija je najučinkovitiji način zaštite.

Brze promjene u razvoju tehnologija te konstantne promjene u trendovima korištenja interneta dovode do pomalo zbunjujuće situacije, gdje bi s jedne strane morali kontinuirano pratiti i educirati se o novonastalim i trenutnim trendovima i aplikacijama te s druge strane educirati i razgovarati sa svojim djetetom o novim tehnologijama. Naša je dužnost kontinuirano se educirati i tražiti načine boljeg korištenja interneta, no svjesni smo kako u današnje vrijeme zbog modernog načina života i velikog broja svakodnevnih obaveza, pronaći vrijeme za dodatnu edukaciju je zaista teško. Stoga vam na pomoći uvijek stoji Centar za sigurniji internet, gdje stručan tim sastavljen od psihologa, pedagoga te drugih stručnjaka i partnera rješava problematiku zaštite djece na internetu, svakodnevno kao sastavni dio njihovog posla.

Zaštita djece na društvenim mrežama

Facebook je nastao 2004. godine i u samo 12 godina postao je internacionalni gigant kojeg koristi velik dio populacije i preko 83% djece i mladih u Hrvatskoj. To nas dovodi do pitanja sigurnosti djece na društvenim mrežama općenito, no i do pitanja sigurnosti djece na Facebook-u. U današnje vrijeme, prema našim iskustvima, djeca čak sa devet godina imaju otvorene profile na ovoj mreži, iako pravila ove društvene mreže onemogućavaju pristup djeci mlađoj od 13 godina. Razlog tome je često nedovoljna informiranost odraslih, roditelja i skrbnika o uvjetima korištenja društvenih mreža, pa tako i Facebook mreže, za djecu i mlade. Stoga, često bake i djedovi pa i sami roditelji dozvoljavaju djeci pristup ovoj mreži bez ili sa vrlo malo nadzora.

Nacionalno istraživanje o ponašanju djece i mladih na internetu, provedeno u sklopu projekta Centra za sigurniji internet, u kojem je sudjelovalo 5776 djece i mladih u dobi od 11. do 21. godine, pokazalo je da djeca i mladi provode u prosjeku 5 sati dnevno na internetu tijekom tjedna te 6 sati dnevno vikendom. Pitanje o vremenu provedenom na internetu u kontekstu modernog vremena se može činiti banalno, pošto smo i sami svjedoci modernih tehnologija i uređaja koji nam omogućavaju pristup internetu tijekom cijelog dana, no odgovor je važan kako bi se spoznao snažan utjecaj interneta na djecu i mlade. Većina mladih, njih 73% pristupa internetu putem svojih mobilnih uređaja, gdje je nadzor gotovo nemoguć, a njih 68 % ima stalno dostupan internet. S  obzirom na navedeno, važno je istaknuti da je povjerljiv odnos između roditelja i djeteta te informiranje roditelja o sadržaju koji se nalazi na internetu te opasnostima koje on krije prvi korak u učinkovitoj zaštiti djece na internetu.

Sam sadržaj kojem su djeca i mladi izloženi na internetu je teško predvidjeti, no možemo ih promatrati kao i prosječne korisnike koji koriste društvene mreže, mobilne aplikacije i internet preglednike za gledanje zabavnog video i foto sadržaja. Vrlo je jasna činjenica da je potrebna rasprava na temu sigurnost djece na društvenim mrežama pa tako i sigurnost djece na Facebook-u. U prilog tome govori i podatak da 83% djece i mladih ima otvoren Facebook račun, 54 % Instagram, 60 % koristi WhatsApp aplikaciju kao i 51 % Viber aplikaciju za komuniciranje, također treba i istaknuti porast u korištenju nove aplikacije Snapchat koju koristi 21% djece i mladih u Hrvatskoj.

Za što koriste djeca i mladi internet?

Djeca i mladi na internetu najčešće koriste društvene mreže i mobilne aplikacije za komuniciranje s prijateljima, igranje računalnih igara, slušanje glazbe, dok ih najmanje koriste za istraživanje podataka za školu. Najčešća motivacija ili poticaj za pristup internetu je želja za druženjem (pričanjem) s prijateljima. Čak 43% mladih ima više od 300 prijatelja na Facebook-u te objavljuju na javnim postavkama (tako da svatko čak i ako nije njihov prijatelj može vidjeti ove podatke) svoj spol (55%), datum rođenja (38%), školu (31%).

Kako su djeca svjesna problema koji nastaju te su izloženi negativnoj strani interneta govori i činjenica da je 64% sudionika u istraživanju požalilo zbog nečega što su objavili o sebi na internetu, te su se najčešće susreli s ismijavanjem, izrugivanjem i vrijeđanjem.

Velikoj većini mladih  internet je konstantno dostupan, a često nitko ne kontrolira koliko i u koje svrhe ga oni koriste. Stoga je nužno osvijestiti mlade o prednostima ali i o nedostacima i opasnostima koje internet predstavlja te poticati odrasle, roditelje i nastavnike na dodatno educiranje o trendovima na internetu kako bi mogli pružiti djeci mladima primjerenu zaštitu od mogućih štetnih i neprimjerenih sadržaja.

Ukoliko vam treba pomoć ili savjet obratite nam se na besplatnu i anonimnu telefonsku liniju    0800 606 606   ili na bilu koju od društvenih mreža gdje je dostupan Centar za sigurniji internet.