Sjećate li se dana kada smo svi obukli ružičaste majice (hlače, čarape...)? Što smo taj dan obilježavali? Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja.

2. travnja obilježen je plavom bojom, nosimo plave kišobrane, puštamo plave balone... Znate li zbog čega taj dan simbolizira plava boja? Plava boja je simbol autizma. Plava boja predstavlja dječake oboljele od autizma jer je poremećaj autističnog spektra pet puta češći među dječacima nego među djevojčicama.

Probajmo doživjeti barem dio onoga što osobe s autizmom doživljavaju.

Pokušaj nešto objasniti svojim roditeljima bez da koristiš riječi i mimiku lica. Objasni da si gladan/gladna, ili da sutra u školu moraš donijeti vodene bojice.

Kako je to prošlo? Je li bilo lagano ili teško? Djeci s autizmom teško je razgovarati s drugima i izražavati se riječima. Djeca s autizmom uglavnom se drže za sebe i mnogi se ne mogu sporazumijevati bez posebne pomoći.

Pokušaj naučiti pjesmicu napamet dok ti u isto vrijeme neugodan zvuk trešti kraj uha. Jesi li uspio/uspjela? Osobama s autizmom često je tako; uobičajeni zvukovi mogu uznemiravati nekoga s autizmom – toliko snažno da će začepiti uši.

Zamisli da te osoba koju baš i ne voliš ili je ne poznaješ pokušava zagrliti.Kakav je to osjećaj? Čak i nježni dodiri mogu autistima biti nelagodni.  A sad zamislite da ste u društvu Marsovaca. Slični su nama, ali nemaju nikakve izraze lica. Kako ćete znati jesu li vaši odnosi dobri ili nisu? Djeca s autizmom često ne mogu ostvariti kontakte koje druga djeca lako čine. Kad vam se netko nasmiješi, znate da je ta osoba sretna ili prijateljski raspoložena. Dijete s autizmom ima problema u povezivanju osmijeha sa sretnim raspoloženjem te osobe. Zamislite sada da nakon što izgovorite svaku rečenicu, morate pljesnuti rukama. Kako biste se osjećali među ostalim vršnjacima, među odraslima, nepoznatim osobama?

Autizam uzrokuje da se djeca ponašaju na neuobičajene načine. Mogu pljeskati rukama, stalno ponavljati jedne te iste riječi, imati ispade burnih raspoloženja ili se igrati samo s određenom igračkom. Većina djece s autizmom ne vole promjene u rutini. Vole uvijek imati isti raspored. Mogu i ustrajati u tome da im igračke ili ostali predmeti uvijek budu poslagani na određeni način i jako se uznemiriti ako ih netko pomakne ili ukloni.

Kad netko ima autizam, njegov ili njezin mozak ima problema odraditi jako važan posao: pronaći smisao u svijetu koji ga okružuje. Svakoga dana vaš mozak objašnjava pokrete, zvukove, mirise i ostale osjete koje doživljavate. Ako vam vaš mozak ne može pomoći da sve te stvari razumijete, imate problema s ponašanjem, govorom, odlaskom u školu i obavljanjem svakodnevnih stvari.

Djeca mogu imati blaže oblike autizma i tako imati samo malenih problema u životu,a mogu biti i jako pogođeni autizmom i onda im treba jako puno pomoći.

Znate li čime je Darwin pridonio našem svijetu i razumijevanju njega? Teorija evolucije. Znate li tko je oslikao Sikstinsku kapelu, izradio skulpturu Davida i još mnoga druga poznata umjetnička djela? - Michelangelo. Tko je izmislio teoriju relativnosti i bio jedan od najvećih fizičara ikad? Albert Einstein. Tko je sam, još kao petogodišnjak, naučio svirati čembalo i klavir, a kasnije skladao neke od najljepših pjesama? Mozart. Svi su oni imali teškoća u odnosima s ostalim ljudima oko sebe, bili su perfekcionisti, zadubljeni  samo u svoje misli i djela. Iako autizam može biti prepreka radi nekih ograničenja, neki autisti mogu briljirati u glazbi, umjetnosti ili matematici.  Neka djeca s blažim autizmom će kad odrastu biti sposobna samostalno živjeti. Oni s ozbiljnijim problemima uvijek će trebati neku vrstu pomoći. Ali sva djeca s autizmom imat će svjetliju budućnost uz potporu i razumijevanje liječnika, učitelja, roditelja, braće, sestara, i prijatelja.

(Pripremila pedagoginja Ljiljana Matijaš)