U sklopu projekta „Geology is all around us“ učenici su samostalno istraživali i sudjelovali u izradi Protokola o postupanju u slučaju pojave geohazarda u zavičaju. Nakon samostalnog pretraživanja podataka koristeći pouzdane izvore informacija, učenici su zajedno s učiteljem komentirali moguća postupanja u vlastitoj kući, školi i zavičaju u slučaju pojave poplave, potresa i klizišta. Svi zajedno usuglasili smo se da bi u slučaju navedenih negativnih pojavnosti trebalo poduzeti sljedeće.

Na razini škole i lokalne zajednice najbitnije je ne paničariti, slušati upute učitelja i ostalih odraslih osoba (pogotovo civilne zaštite i drugih stručnjaka) te poštovati i slijediti pravilnicima propisane i uvježbavane mjere evakuacije. Bitno je ostati pribran, čim prije okupiti se na mjestu previđenom mjerama evakuacije i slušati daljnje upute odraslih. U slučaju poplave trebalo bi otići na unaprijed dogovoreno povišeno područje, a u slučaju potresa paziti da otiđemo na mjesto gdje u blizini nema električnih žica, visokog drveća i zgrada.

Što se tiče pravila ponašanja u obiteljskoj kući, važno je da roditelji i ostali odrasli ukućani dogovore s djecom pravila ponašanja u slučaju pojave poplave, potresa i sl. ovisno o njihovu intenzitetu (ostati pribrani i ne paničariti, dogovoriti način komunikacije s odraslima, gdje i na koji način bi se mogli skloniti, kako iskopčati električne uređaje, zatvoriti vodu i ugasiti plin, gdje bi trebao biti pripremljen komplet za preživljavanje u slučaju nepogode i sl.). 

Dogovorili smo da bi na razini kućanstva svatko od ukućana trebao imati ruksak od vodootpornog materijala s osnovnim stvarima neophodnima za preživljavanje u slučaju nepogode. Ruksak bi trebao sadržavati: blok s važnijim telefonskim brojevima, osnovni komplet za prvu pomoć, svjetiljku i mali radioaparat s rezervnim baterijama, lijekove za kronične bolesnike, vodu u boci (2 l dnevno po osobi), konzerviranu i nekvarljivu hranu s duljim rokom trajanja, otvarač za konzerve, pokrivače i rezervnu odjeću.

Raspravljali smo i o načinima preživljavanja u zavičaju. S obzirom da je otprilike pola površine naše Općine prekriveno listopadnim šumama, u slučaju potrebe ovisno o godišnjem dobu mogli bismo pronaći jestive gljive, kestene, divlje trešnje, kupine, šumske jagode i cvijet bagrema. Od lišća i grana mogli bismo izgraditi privremeno sklonište, a s obzirom na količinu izvora u zavičaju raspravljali smo i o dostupnosti pitke vode.    

S obzirom da je naša Općina podložna klizanjima zemljišta, učenici su detaljnije istražili što treba poduzeti da smanjimo nastanak klizišta.

Mjere i radnje koje bi trebalo poduzimati da umanjimo rizik od nastanka klizišta u vlastitom dvorištu i/ili zavičaju su: posaditi na padinama grmlje i drveće koje je veći potrošač vode npr. bagrem ili ima razgranat i dubok korijenov sustav kao npr. orah, usmjeriti odvodnju vode što dalje od padine i objekata, pošumljavati padine, otkloniti eventualna oštećenja na vodovodnim i kanalizacijskim cijevima, savjetovati se sa stručnjacima prije izvođenja građevinskih radova na padinama, izbjegavati dodatna opterećenja padine nasipavanjem materijala, izbjegavati iskope na dnu padine (podsijecanje nožice) i izbjegavati sječu drveća na padinama.

Ukoliko primijetimo neke od znakova nastanka klizišta u kući (npr. pukotine na zidovima, povećavanje razmaka između dimnjaka i zidova, škripa i pucketanje zidova, učestalo otežano otvaranje i zatvaranje vrata, pukotine u podu, pukotine u podrumu ispunjene vodom) ili na dvorištu (nakupljanje vode u do tada suhim područjima, pukotine u tlu, napuknuća u vodovodnim i kanalizacijskim cijevima, nagnuto ili uvijeno drveće („pijana šuma“)) treba ovisno o razmjerima događaja izvršiti evakuaciju, obavijestiti 112 i kontaktirati nadležne službe lokalne zajednice.

Franjo Percela