„Sposobnost komunikacije na više jezika preduvjet je za … otkrivanje Europe u svoj njezinoj kulturnoj raznolikosti.“ – stoji u Priopćenju Europske komisije o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025., a vizija kvalitetnog obrazovanja uključuje poticanje učenja jezika i višejezičnosti. U istom se dokumentu nadalje navodi: „U svrhu poticanja višejezičnosti dionici na razini država, regija i škola pozivaju se da nastave s provedbom Preporuke Vijeća o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezikâ iz 2019., među ostalim i u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.“ Čini se samorazumljivim da bi Republika Hrvatska kao zemlja članica Europske unije trebala biti dio europskog prostora obrazovanja.

Uvođenje informatike kao izbornog predmeta od 1. razreda te obveznog predmeta od 5. razreda uvelike je utjecalo na broj učenika uključenih u izbornu nastavu stranih jezika pa se nameće pitanje što donosi budućnost? – Prešutno nestajanje jezičnih predmeta iz obveznog obrazovanja, nedostatak prevoditelja i nastavnika svih ostalih stranih jezika osim engleskoga ili ostvarivanje preduvjeta da ostanemo dio europskog prostora obrazovanja? - O tim pitanjima se govorilo I raspravljalo na okruglom stolu u organizaciji Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika i Hrvatske udruge profesora francuskog jezika, uz potporu Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke i Veleposlanstva Republike Francuske. Svojim sudjelovanjem podršku su pokazali i predstavnici Europske komisije, državni tajnik, g. Tomislav Paljak, predstavnice Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Izlaganja sudionika, prijedlozi i rasprava išli su u smjeru uvođenja drugog obveznog stranog jezika u osnovne škole pa se nadamo da će budućnost ipak donijeti pozitivne pomake u smjeru razvijanja višejezičnosti u čitavoj obrazovnoj vertikali.

Autor: Nada Nekić, učiteljica njemačkog jezika