Na Međunarodni dan materinskog jezika moramo sa žaljenjem ustvrditi da hrvatski jezik, koji smo u prošlosti morali spašavati od nasilnog potiskivanja ili unitarizacije, danas moramo braniti od ravnodušnosti. Na to nas podsjećaju pogrešno napisani nazivi na trgovinama, pogrešna uporaba pojedinih riječi u javnim medijima, kao i sve više prisutna ideja o nesamostalnosti hrvatskog jezika, koji se u javnosti, pa čak i u nekim lingvističkim krugovima, stavlja u znak jednakosti s jezicima u našem geografskom susjedstvu.

Griješimo u mnogim situacijama, koristimo anglizme, a da toga nismo ni svjesni. Društvene mreže kao da nas potiču na izostavljanje pravopisnih znakova. Nedovoljno čitamo pa smo se zaboravili izražavati; osiromašili smo svoje rječnike. Ipak, ne smijemo odustati od očuvanja svoga jezika, ne smijemo si dopustiti nepismenost.

Kako je primarna zadaća škole učenike osposobiti za izražavanje na hrvatskome standardnome jeziku i razvijati kod učenika ljubav prema materinskome jeziku u svim njegovim oblicima. No i osvijestiti njihovu ulogu u razvijanju i prenošenju te njegovanju vlastitoga jezika, kao i osvijestiti funkcionalnost nastavnih sadržaja koje uče u školi.

Učenici 5. c razreda tim su povodom istražili koje su najčešće pogreške u hrvatskom jeziku. Ne možemo ih objaviti sve, ali evo 8 najčešćih u privitku.

IZVORI:

Međunarodni dan materinskoga jezika – Wikipedija (wikipedia.org)

Međunarodni dan materinskog jezika - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Međunarodni dan materinskoga jezika | Profil Klett (profil-klett.hr)