Drugi svjetski rat neće biti pamćen samo po stradanjima brojnih vojnika i civila nego i po brojnim zločinima protiv čovječnosti. Među njima se po svojim razmjerima i okrutnosti ističe holokaust. Holokaust je bio pokušaj nacista da uz pomoć saveznika potpuno istrijebe europske Židove. Holokaust je prouzročio smrt više od 6 milijuna Židova diljem Europe (od oko 10 do 11 koliko ih je živjelo prije rata u Europi).

Holokaust se temeljio na nacističkim idejama rasizma i  antisemitizma. Na Židove su gledali kao nižu rasu i smatrali su ih biološkom prijetnjom za čistoću njemačkog naroda (arijske rase). Nacisti su odmah po dolasku na vlast počeli s diskriminacijom Židova. Tijekom rata započela su i fizička istrebljenja, odnosno genocid. Nacisti su počeli razvijati sustav koji bi u kratkom razdoblju omogućio uništenje velikog broja ljudi. Tako je u siječnju 1942. na sastanku u berlinskom predgrađu Wannsee donesena odluka o provođenju konačnog rješenja, koje je predviđalo ubojstvo oko 11 milijuna europskih Židova.

Nacisti su započeli s progonima Židova diljem Europe te ih zatvarali u postojeće koncentracijske logore i desetke novoosnovanih logora. Da bi ubrzali provođenje konačnog rješenja, osnivali su i šest logora za istrebljenje (logora smrti) koji su bili opremljeni plinskim komorama. To su bili Belzec, Sobibor, Treblinka, Chelmno, Majdanek i Auschwitz-Birkenau (najveći logor).

Kako bi se spriječilo ponavljanje ili poricanje takvih događaja, europski ministri obrazovanja donijeli su odluku da se u zemljama članicama Europske unije dana 27. siječnja obilježava Dan sjećanja na holokaust i sprečavanje zločina protiv čovječnosti. Republika Hrvatska također je prihvatila ovu odluku te se od 2004.godine u hrvatskim školama obilježava ovaj dan kao spomen na oslobođenje koncentracijskog logora Auschwitz 1945. godine.