Na ovaj blagdan slavimo one svece i svetice koje je Crkva proglasila svetima, ali  na poseban način častimo i sve nepoznate svete duše koje nisu službeno proglašene svetima i čija imena nisu zapisana u katoličkom kalendaru , a u svom su zemaljskom životu ostvarile ideal kršćanskog života.

Ovaj se blagdan u kršćanskoj tradiciji pojavio najprije kao spomen na svete mučenike u 4. stoljeću jer su kršćani najprije posebno slavili mučenike .Tek od X. stoljeća se može govoriti o pojmu svetaca i kanonizaciji svetaca o kakvoj govorimo u današnje vrijeme.

 Prvo službeno proglašenje sveca dogodilo se 993.godine za vrijeme pape Ivana XV. Prvi kanonizirani svetac bio je sveti Ulrik.

Za vrijeme pontifikata pape Grgura IV. dogovoreno je da cijela Crkva slavi Sve svete 1. studenoga (835.godine – uveden kao zapovjedani blagdan).

Prema dokumentima Drugog vatikanskog koncila, štovanje svetih dolazi iz trajne povezanosti zemaljske i nebeske Crkve čiji pripadnici sudjeluju u istoj ljubavi prema Bogu i bližnjemu i pjevaju pjesme slave svome Bogu.

U središtu slavlja blagdana Svih svetih nije smrt, već život.

Bog poziva ljude iz svih naroda svijeta i iz svih vremena ljudske povijesti u vječno zajedništvo svoje ljubavi. Isus Krist je otkupitelj svih ljudi i Bog sve poziva da budu sveti.

Svi sveti je katolički blagdan koji je uz Dušni dan obilježen i štovanjem pokojnika. Naime , mnogi blagdan Svi sveti miješaju s Dušnim danom koji se obilježava 2. studenog kada se prisjećamo svih svojih dragih pokojnika.

Ovaj blagdan se uz slavlje svete mise povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na pokojne. Obilaze se grobovi koji se kite cvijećem  , pale se svijeće , moli se  za pokojne i time  izražava nada i vjera u vječni život s Bogom.

Uoči blagdana Svih svetih postilo se u našim krajevima kako bi se ljudski duh što bolje pripremio za ovaj blagdan.

U Zagorju se pekao posni kruh s kukuruznim brašnom i kockama buče, a u Dalmaciji su kuhali posni grah i slanutak. Za vrijeme samih blagdana hrana je bila prava svečana. Purica, patka ili svinjetina pripremali su se u obliku ukusnog pečenja.

Najčešće slastice na stolu bile su orehnjača i patišpanj (kolač s pekmezom). Naravno, na stolu se ,kroz noć, ostavljala i hrana (ili samo piće )za pokojnika.

Roko Bunić, 8.b

VI. osnovna škola Varaždin

Izvori:

http://os-split-tri-st.skole.hr/?news_id=151

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=59094

https://hr.wikipedia.org/wiki/Svi_sveti

https://laudato.hr/Duhovnost/Zelite-li-znati-vise/Sto-slavimo-na-blagdan-Svih-svetih%2C-a-sto-na-Dusni.aspx