Škola ima plan digitalizacije koji uključuje digitalnu infrastrukturu i razvoj digitalnih kompetencija djelatnika. Djelatnici škole kontinuirano razvijaju vlastite digitalne kompetencije. Opremanje digitalnim tehnologijama kao i unaprjeđenje digitalnih kompetencija djelatnika provodi se prema planu i kontinuirano. Informacijski sustavi su međusobno povezani na razini škole, a neki i s osnivačima. Digitalni podaci prikupljeni putem informacijskih sustava se obrađuju te ih većina djelatnika primjenjuje u svrhu podizanja kvalitete. Većina nastavnika u procesu poučavanja koristi digitalne sadržaje s interneta te izrađuje vlastite digitalne sadržaje. Kod većine nastavnika je vidljiva i primjena digitalnih tehnologija u procesu vrednovanja učeničkih postignuća kao i u prilagodbi nastave individualnim potrebama učenika. Većina učenika primjenjuje digitalne tehnologije za učenje i međusobnu suradnju. Nastavnici i učenici koriste zajedničko online mjesto za pohranu ili dijeljenje digitalnih sadržaja, primjerice Edutorij ili Loomen. Škola ima iskustvo sudjelovanja na više projekata koji uključuju digitalne tehnologije. Pristup internetu moguć je iz pojedinih školskih prostorija, za djelatnike i učenike. Učenici i nastavnici imaju mogućnost koristiti digitalnu tehnologiju izvan informatičke učionice. Osigurana tehnička potpora u školi učinkovita je u većini slučajeva.

Planiranje, upravljanje i vođenje

Opće karakteristike razine su: Postoji plan digitalizacije koji uključuje samo digitalnu infrastrukturu. U definiranju strateških smjernica i ciljeva primjene digitalnih tehnologija u procesima učenja i poučavanja te poslovanja škole sudjeluju ravnatelj i nastavnici. Vrednovanje rezultata vezanih uz primjenu digitalnih tehnologija provodi se neformalno, kroz razgovore s djelatnicima. Opremanje digitalnim tehnologijama za potrebe učenja i poučavanja, kao i za potrebe poslovanja provodi se prema planu (bez potpore osnivača), a djelatnike se potiče na unaprjeđenje njihovih digitalnih kompetencija. Pojedini informacijski sustavi su povezani, a u nekima je unos podataka automatiziran. Digitalni podaci prikupljeni putem informacijskih sustava (npr. knjižnični sustav) se obrađuju te su dostupni ravnatelju i pojedinim djelatnicima (npr. razrednicima). Otprilike polovina djelatnika primjenjuje digitalne podatke u svrhu podizanja kvalitete poučavanja i uspjeha učenika. Postoje preporuke za reguliranje prava pristupa i redovito se primjenjuju. Primjena digitalnih tehnologija u procesu poučavanja učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (uključujući i nadarene učenike) provodi kroz postojeću praksu i razmjenu iskustva među djelatnicima.

Digitalne tehnologije u učenju i poučavanju

Opće karakteristike razine su: Otprilike polovina nastavnika u procesu poučavanja koristi digitalne sadržaje s interneta te primjenjuje digitalne tehnologije koje potiču aktivnije i kreativnije sudjelovanje učenika u procesu poučavanja. Digitalne tehnologije već otprilike polovina nastavnika koristi kako bi se nastava prilagodila individualnim potrebama učenika. Kod polovine nastavnika je vidljiva i primjena digitalnih tehnologija u procesu vrednovanja učeničkih postignuća i pružanja pravodobnih povratnih informacija. Također, otprilike polovina nastavnika izrađuje digitalne materijale i potiče učenike na izradu istih, te štiti svoja autorska prava nekakvom vrstom licence. Od učenika, otprilike polovina primjenjuje digitalne tehnologije za učenje, za međusobnu suradnju u učenju, te za stvaranje repozitorija vlastitih digitalnih sadržaja ili vođenja e-portfelja.

Razvoj digitalnih kompetencija

Opće karakteristike razine su: Većina djelatnika škole kontinuirano razvija vlastite digitalne kompetencije. Nastavnici u većini sudjeluju u programima usavršavanja vezanim uz primjenu digitalnih tehnologija s ciljem unaprjeđenja učenja i poučavanja te ih većina ima samopouzdanja u proces poučavanja uključiti digitalne tehnologije i digitalne sadržaje i uvodi inovativne načine poučavanja primjenom digitalnih tehnologija (poput obrnute učionice, istraživačkog učenja, igrifikacije i sl.). Većina nastavnika, također, poučava učenike o sigurnom i odgovornom ponašanju te poštivanju drugih osoba na internetu, o provjeravanju pouzdanosti informacija s interneta i važnosti navođenja izvora za djela drugih osoba koja se mogu pronaći na internetu. Međusobno razmjenjivanje iskustva o primjeni digitalnih tehnologija postoji kod većine djelatnika i aktivno se surađuje s drugim kolegama izvan konteksta škole, a i većina djelatnika potiče učenike na primjenu digitalnih tehnologija u suradnji na međupredmetnim projektima.

Digitalna kultura

Opće karakteristike razine su: Većina djelatnika škole koristi elektroničku poštu i druge sustave za komunikaciju, informiranje i izvještavanje (npr. društvene mreže, e-Dnevnik, Loomen, mrežna stranica škole i sl.). Pravila poželjnog ponašanja na Internetu su javno objavljena i dostupna svima. Uprava škole osigurava nastavnicima informacije o intelektualnom vlasništvu i autorskom pravu, te organizira edukacije. Škola ima iskustvo sudjelovanja na više projekata koji uključuju digitalne tehnologije.Većina nastavnika i učenika koristi zajedničko online mjesto za pohranu ili dijeljenje digitalnih sadržaja (npr. Edutorij, Loomen i sl.).

Infrastruktura
Razina 4: Digitalno napredna*

Opće karakteristike razine su: Postoji razrađeni plan nabave IKT resursa u skladu sa zakonskim propisima, a aktivnosti nabave su koordinirane s osnivačem. Gotovo sve učionice su opremljene projektorima, a manji broj i sa stolnim i/ili prijenosnim računalima, pametnim pločama i ekranima. Velik broj računala umreženo je žičnom ili bežičnom vezom dostupnom po cijeloj školi i spojeno na Internet. Postoji računalna oprema za rad učenika u nekim učionicama. Gotovo svi razredni odjeli u školi imaju na raspolaganju prezentacijske (interaktivne) uređaje. Više od polovine učenika u nastavi može koristiti vlastite uređaje. Postoje zajednička računala dostupna većem broju odgojno-obrazovnih djelatnika. Održavanje opreme vrši vanjski davatelj usluga dok tehničku potporu osiguravaju odgojno-obrazovni djelatnici uz osigurana sredstva. Sustavska programska potpora je instalirana na svim računalima, a aplikativna na većini. Centralni repozitorij je prisutan i dostupan svima te ga koristi većina odgojno-obrazovnih djelatnika i učenika. Postoje pravila informacijske sigurnosti i primjenjuju se zaštitne mjere. Provodi se kontrola licenciranja sustavske i aplikativne programske potpore.

Prema ovim rezultatima najviše bismo trebali raditi na sljedećim elementima:

Planiranje, upravljanje i vođenje:

Digitalne tehnologije u učenju i poučavanju:

Razvoj digitalnih kompetencija:

Digitalna kultura:

Infrastruktura: