Premda su pravoslavci i premda su ,,izumili pravoslavlje“, Grci Božić slave 25. prosinca, to jest, računaju po novom (gregorijanskom) kalendaru.

Vjernici počinju post 15. studenoga. On nije tako strog kao uskrsni pa smiju jesti ribu.

,,Božić“ se na grčkom jeziku kaže ,,Hristugena“ - ,,Kristovo rođenje“, a ponekad i samo ,,Genisi“ (,,Rođenje“).

Na Badnju večer skupine djece obilaze susjede i rođake pjevajući božićne pjesme. Za razliku od Hrvatske, crkvene pjesme ne pjevaju se izvan crkve (obreda) – između ostaloga i zato jer su teže za pjevati.

Na Božić u jutro vjernici idu na bogoslužje, a potom slave u užoj ili široj obitelji. Kao i u drugim zemljama, na jelovniku su božićni kolači: melomakarona (μελομακάρονα), psarakija (ψαράκια) (,,ribice“) s otoka Tinosa, pontski isli (ποντιακά Ισλί) koji su donijeli protjerani Grci iz Ponta u Maloj Aziji, mamunija (μαμούνια) s otoka Lemnosa i dr. Neizbježan je kruh ,,Hristopsomo“ (Χριστόψωμο) što znači ,,Kristov kruh“. Novogodišnji kolač je ,,vasilopita“ (βασιλόπιτα), po Svetom Baziliju, čiji je spomendan 1. siječnja.

Grci se na Božić ne pozdravljaju s ,,Krist se rodio! Uistinu se rodio!“, kao što je običaj među Srbima i Sjevernomakedoncima i dr.

Ukrašavanje drvca nema tradiciju u Grčkoj, ali globalni običaji ipak dolaze. Umjesto njega ukrašava se brod. U Ekaterinininom gradu Volosu to je čuveni mitski ,,Argo“ jer taj mit potječe odande.

Grci imaju i svog Djeda Mraza – zovu ga Sveti Bazilije (Αγιος Βασίλης - Agios Vasilis). On donosi darove na Staru godinu.

Na Bogojavljenje (grč. Θεοφάνια /Teofanija) natjecatelji plivaju za križem u moru ili bazenu.

Dječja božićna pjesma: https://www.youtube.com/watch?v=6cGXOkgJjPI

Crkvena slika

Plivanje za križem na Bogojavljenje 6. siječnja u Ateni, s predstavnicima gradske vlasti