U staroj austrijskoj vojarni, u Gradskoj četvrti Turanj, 4 km od centra Karlovca uz državnu prometnicu Karlovac - Plitvice Gradski muzej Karlovac uredio je Muzej Domovinskog rata.

  
Od izgradnje drvene stražarske kule turna 1582. godine koja je s vojnom posadom krajišnika-graničara čuvala južne prilaze karlovačkoj tvrđavi od osmanlijskih osvajača Turanj je predstraža, posljednja crta obrane grada Karlovca.
  
U Domovinskom ratu 1991.-1995. Turanj je strateška važna točka u obrani grada, mjesto na kojem je zaustavljen neprijatelj u pokušaju zauzimanja grada i presijecanja Hrvatske. Turanj je danas simbol pobjede, svjedok borbe za slobodnu i samostalnu Hrvatsku i trajni spomen na junake Hrvatske vojske koji su na Turnju obranili Karlovac i Hrvatsku.
 

„Hotel California“
U obnovljenoj zgradi koju su branitelji nazvali „Hotel California“ uređen je suvremeni muzejski prostor. (...)

Unutarnji prostor zgrade na tri etaže organiziran je za skladno funkcioniranje muzejskih sadržaja. U prizemlju zgrade uređena je Spomen soba karlovačkim braniteljima Domovinskog rata, suvenirnica i kafić. Stalna izložba Karlovac 1991. – 1995. postavljena je na prvom katu, u potkrovlju je smještena višenamjenska dvorana, knjižnica sa čitaonicom, uredski prostori.
 
Izložba Karlovac 1991. – 1995.
Zgrada California namijenjena je prije svega prezentaciji stalne izložbe Karlovac 1991.-1995. posvećene životu u gradu Karlovcu i na karlovačkoj bojišnici tijekom Domovinskog rata. Autorica izložbene koncepcije je Ružica Stjepanović, a idejnog rješenja Nikolina Jelavić Mitrović. Osnovna ideja izložbe - prikaz života Karlovca i njegovih stanovnika u Domovinskom ratu prezentirana je u šest tematskih cjelina.
                            
Postav počinje kraćom uvodnom cjelinom Kako je počeo rat? koja suvremenim muzeološkim pristupom prikazuje političku i gospodarsku situaciju i raspad SFRJ, tema druge cjeline Virovitica-Karlovac-Karlobag su polazišta i ciljevi velikosrpske ideologije, te početak agresije na Hrvatsku kao način ostvarenja tih ciljeva.
               
Trećom tematskom cjelinom Postali su branitelji predstavljena je prva crta bojišnice, i tijek ratnih događanja na karlovačkom području. Cjelina Životom protiv rata je prikaz gospodarskih, društvenih i kulturnih prilika u gradu Karlovcu tijekom Domovinskog rata. Posljednja cjelina Pobjeda prikazuje vojno-redarstvenu operaciju Oluja s naglaskom na karlovačko područje. U vanjskom prostoru Muzeja kao integralni dio izložbe, prezentirana je šesta cjelina, borbena tehnika s naglaskom na borbena vozila iz domaćih radionica.
 
Stalni postav prezentiran je na suvremen i interaktivan način, 350 originalnih predmeta, više od tri sata multimedijalnih sadržaja, video prezentacija, animacija, filmova u kojima posjetitelji samostalno otkrivaju i istražuju. Za najmlađe posjetitelje posebno je zanimljiv edukativni kutić u kojem kroz pitalice, slagalice, kviz, mogu učiti o povijesti Domovinskog rata.

Dubovac je ime je dobio po nekadašnjoj hrastovoj (dubovoj) šumi koja ga je okruživala, a prenio ga je na suvremenu gradsku četvrt na karlovačkoj periferiji. I kao što se u 16. stoljeću govorilo „Karlovac pod Dubovcem“, jer je Dubovac bio stariji i poznatiji, tako je i danas stari grad na brdu povrh Kupe najuočljivije obilježje karlovačkog kulturno-povijesnog krajolika na koji se otvara pogled s auto-puta.

Najvažniji predložak za obnovu u 20. stoljeću je bila snimka vojnog inženjera Kreya iz 1777. godine na kojoj je dokumentirana građevina tipa kaštel, zidana uglavnom lomljenim kamenom, nepravilna četvrtasta tlocrta i ojačana ugaonim kulama. Četvrtasta branič-kula za otprilike dva kata nadvisuje tri oble, dvokatne kule, između kojih su pak razvijena krila s obrambenim, skladišnim i stambenim prostorijama. Njegovi su vlasnici bile, između ostalih, i značajne velikaške obitelji, (S)Zudar (1387.-1426.), Frankopan (1442.-1550.) i Zrinski (1550.-1578.) a potom zapovjedništvo karlovačke vojske (1678.-1810.).

Aquatika

Akvarij predstavlja floru i faunu hrvatskih rijeka i jezera, geološku prošlost, tradicijsku kulturu i povijest porječja četiriju karlovačkih rijeka.

Posjetitelji mogu ra­zgledati bogatstvo života u rijekama i jezerima, odnosno primjerke više od stotinu slatkovodnih ribljih vrsta, od čega 40-tak endemskih.

18. prosinca 1904. godine Gradsko zastupstvo iznosi mišljenje o potrebi osnivanja muzeja i osigurava inicijalna sredstva od 500 kruna u gradu Karlovcu. Aktivnosti na sakupljanju predmeta zamiru tijekom I. svjetskog rata i obnavljaju se tek nakon II. svjetskog rata, točnije 1952. godine kada se kao prva stručna osoba (kustos) zapošljava profesorica Ivana Vrbanić.

Već iduće godine 1953. Muzeju je dodijeljen jedan od najstarijih sačuvanih objekata barokne stambene arhitekture tipa curiae iz prve polovine 17. st. koju je dao izgraditi karlovački general Vuk Krsto Frankopan u Zvijezdi, u kojoj je i danas sjedište Gradskog muzeja Karlovac.

Izvor:www.gmk.hr