2015-03-26 15:12:44
Recital učenika Osnovne škole "Skalice"; Čarovna zvijezda sanovne varke
Uz 150. obljetnicu rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića (17. 2. 1865. – 17. 2. 2015.)
Prigodom obilježavanja 150. obljetnice rođenja hrvatskoga pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića učenici recitatorske skupine OŠ Skalice nastupili su na stručnome skupu profesora hrvatskoga jezika u Gradskoj knjižnici Marka Marulića 17. veljače te na predavanju održanome u Matici hrvatskoj 19. veljače.
Kranjčevićeve su stihove govorili Danira Antičević, Bruna Pezzi, Katarina Jelaska, Ira Žurić, Bruno Delić i Paolo Martinović, na gitari ih je pratila Pavla Vukšić. Recital pod naslovom Čarovna zvijezda sanovne varke pripremila je mentorica Marina Čapalija.
Ira Žurić, Katarina Jelaska, Bruno Delić, Pavla Vukšić u Gradskoj knjižnici
Recital učenika Osnovne škole „Skalice“
Čarovna zvijezda sanovne varke
Bijaše pjesnik – takav ne,
Već pravi boštvu svom svećenik
I trijezan čovjek i trpljenik
Od utrobe jur majčine!
Odojio ga prijegor suh,
Odgojio ga vječni boj,
Othranio ga skrban kruh,
Napojio ga mrzli znoj...
Tek pitao je: zašto tako?
I plakao je, gorko plako,
Baš ko da nebo suze lije,
I nepogodâ cijeli red
I zamrznulih nada led,
Al spomenu se kobi svoje
I plakao je, Bože sveti,
Na papir žut mu suza kresnu,
U suzi suzna kipi misô;
Aj, svijet ti samo čita pjesmu,
Al' ne pita se čim si piso?!
(Silvije Strahimir Kranjčević)
Danira Antičević, Bruna Pezzi, Paolo Martinović, Ira Žurić u Gradskoj knjižnici
Silvije Strahimir Kranjčević, najznačajniji pjesnik hrvatskoga realizma, rodio se u Senju 17. veljače 1865. Školovanje nije dovršio zbog iznimno buntovne naravi, tako nakon prekida gimnazije kreće na školovanje u Rim gdje je trebao postati svećenikom, ali ga vrlo brzo napušta jer nije osjetio svećenički poziv. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe nakon čega odlazi raditi u Bosnu i Hercegovinu budući da se u Hrvatskoj nije mogao zaposliti.
Umro je 29. listopada 1908. u Sarajevu.
Objavio je zbirke poezije „Bugarkinje”, „Izabrane pjesme”, „Trzaji” i “Pjesme”.
Srećko Listeš, viši savjetnik za Hrvatski jezik
|