Deklaracija

Deklaracija je 17. ožujka 1967. godine objavljena u listu Telegram, a potpisale su je sve kulturne i znanstvene ustanove te istaknuti književnici i akademici.

Ona je označavala borbu hrvatskog naroda za hrvatski jezik, za njegov samostalni razvitak, za pravo da hrvatski narod svoj jezik naziva vlastitim imenom, dakle hrvatski jezik, bez ikakvih drugih atributa ili dvosmislenosti.

I u našoj su se školi obilježili ti važni datumi. Učenici šestog i sedmih razreda su u sklopu nastave hrvatskog jezika sudjelovali u kvizu o poznavanju prošlosti hrvatskoga jezika (pisma, spomenici hrvatske pismenosti, značajni Hrvati...). Najuspješniji timovi su za svoje znanje nagrađeni plusevima i dobrim ocjenama. Također su sedmaši pisali sastavke o tome što za njih znači hrvatski jezik te kakav je njegov položaj u odnosu na ostale jezike. Najuspješnjije radove možete pročitati u prilogu. Naučili su nešto više o hrvatskom jeziku od 16. do 20. stoljeća (o najznačajnijim osobama, njihovim djelima...). Poseban je naglasak bio na Faustu Vrančiću (koji je napisao prvi hrvatski rječnik), Bartulu Kašiću (koji je napisao prvu hrvatsku gramatiku) te preporoditelju Ljudevitu Gaju.

Osnaženi novim spoznajama, učenici su zaključili da je hrvatski jezik jako težak, ali ujedno i jako lijep i da ga ne bi mijenjali ni za što.

Ivana Frajzman, učiteljica hrvatskog jezika