U prohladno jutro, 20.listopada , okupilo nas se dvadeset i troje. Uz pratnju vodiča Borisa, nastavnice Janje i nastavnika Mladena,  krenuli smo prema Zagrebu i Samoboru. Vozili smo se do mjesta Rude kod Samobora. Tu smo izašli iz autobusa i krenuli pješice.  Naš cilj je bio vrh Oštrc na 752 m nadmorske visine.

Doznali smo da su Samoborsko i Žumberačko gorje povezani i da čine jednu cjelinu. Gorje je bogato vegetacijom, izdvajaju se šume i livade. Nekad je to bilo tipično šumsko područje na kojem je nakon 1. svjetskog  rata došlo do masovne sječe. Posljedice toga danas su strme, slikovite  ali gospodarski bezvrijedne padine. 

Samoborsko gorje je 1999. proglašeno  parkom prirode. Najviši vrh je Japetić sa 897 m nadmorske visine.

Oštrc je vrh alpskog izgleda, prepoznatljiv po strmim padinama s obje strane. Do uspinjanja na Oštrc , prohladno jutro se pretvorilo u vrlo ugodan, sunčan dan. Uživali smo promatrajući Zagreb, Medvednicu i Plešivicu sa 752 m visine.

Odmorili smo kod Planinarskog  doma  „Željezničar“, a nakon toga smo krenuli u podnožje prema našem autobusu. Na povratku smo svratili u Samobor gdje smo se osladili samoborskim kremšnitama i drugim kolačima.

Ovaj izlet ćemo pamtiti kao posebno lijep dan proveden u prirodi, u ugodnom i vrlo lijepom okružju te po još jednom osvojenom vrhu.

                                                                                                                            Ivana Črneli, 8.b