Cilj je projekta bio razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta, povezati zapažena obilježja s nastavnim sadržajima Hrvatskoga jezika, Engleskoga jezika, Prirode, Povijesti i Geografije te promicati i razvijati svijest o hrvatskome jeziku i književnosti  kao važnom čimbeniku hrvatskoga identiteta. Ideja za odlazak u Ogulin rodila se u okviru nastave Hrvatskoga jezika, motiv za odlazak bio je čudesan svijet bajki Ivane Brlić-Mažuranić s kojim su se šestaši susreli čitajući Priče iz davnine.  Znamenitosti grada Ogulina izvrsno su se povezale  s predmetnim sadržajima Prirode, Povijesti i Geografije. Nastavu Prirode upotpunili smo i posjetom Kuterevu – utočištu za mlade medvjede u kojem su nam voditelji utočišta osvijestili važnost skrbi za napuštene medvjede kao i važnost volontiranja.

U Ogulinu smo prvo posjetili Zavičajni muzej u kojem smo slušali o poznatoj obitelji Frankopan. Naučili smo da je utemeljenje grada Ogulina vezano za Bernardina Frankopana, najslavnijega hrvatskoga plemića svoga vremena. Razgledali smo sobu koja je posvećena životu i djelu Ivane Brlić-Mažuranić.

Također, saznali smo da je u  Ogulinu utemeljeno Hrvatsko planinarsko društvo i da se Klek smatra kolijevkom stijenskog penjanja. U Zavičajnom je muzeju izložen i kamen s Mount Everesta (Chomolungma/Čomolungma, Sagarmatha), najvišeg vrha na Zemlji, 8872 m, dar našeg najpoznatijeg alpinista Stipe Božića.

Nakon obilaska Zavičajnog muzeja slijedio je posjet Ivaninoj kući bajke u kojoj smo čudesan svijet Ivaninih bajki doživjeli svim osjetilima. Slušali smo zanimljivosti iz Ivaninog života, gledali animirani film koji prikazuje kako je Ivana počela pisati, boravili u sobi začarane šume, s nestrpljenjem iščekivali kakve će nam moći odrediti začarano zrcalo, sudjelovali u radionici tijekom koje smo osvježili svoja znanja o bajkama i razvijali maštu. Sve kroz igru.

Nakon obilaska Ivanine kuće bajki posjetili smo Đulin ponor te se iz bajkovitog Ogulina uputili u Kuterevo.

N. Lelas, prof.