VIS Životinje autorski je projekt Ksenije Zec i Saše Božića koji govori o nizu običnih i neobičnih zgoda iz života adolescenata . Koristeći motive bajke Braće Grimm: Bremenski svirači, osmislili su originalno djelo, vođeno temeljnom porukom bajke da zajedničkom suradnjom i kreativnošću  možemo ostvariti i najsmjelije  snove.

U „Trešnji“ opisuju predstavu:“ Dječak Kuna mašta o osnivanju rock benda koji će ovladati glazbenim svijetom. Za početak treba pronaći glazbenike i pjevača. Stvari se počinju slagati kada organizira audiciju na kojoj ne uspijeva sakupiti grupu istomišljenika. Kuna se odlučuje za prijatelje iz škole s kojima oformljuje band. Pojavom talentirane pjevačice počinju nevolje u grupi. Hoće li se tek oformljen bend: VIS Životinje raspasti već na početku karijere, ili će se članovi ipak prijaviti na lokalno natjecanje rock grupa i postati slavni?“ .

Ostavili smo kazalište raspoloženi i spremni za hladni kasnojesenski dan u Zagrebu.  Neki su imali nešto vremena prije ulaska u muzeje  pa su prošetali centrom i objedovali uz ugodno druženje, a neki su odmah ušli u carstvo muzejskih riznica Tehničkog  i Arheološkog muzeja.

Ništa nas nije razočaralo!

Tehnički muzej ponudio nam je pregršt  znanja i informacija o rudnicima i životu i radu rudara, o strojevima, automobilima i nadasve o planetima i zvijezdama.

Arheološki nas je vratio u prethistorijsko doba i dokazao nam da je život na hrvatskim prostorima postojao jako davno, toliko davno da je to teško i zamisliti!

Pretpovijesna zbirka, koja sadrži cca 78.000 predmeta, u rasponu od sedam tisućljeća, tj. od mlađeg kamenog doba pa sve do mlađeg željeznoga doba  na povijesnim hrvatskim prostorima, uključujući i područje vojvođanskog Srijema,  bogata keramička zbirka vučedolske kulture, zatim brončani i zlatni predmeti brojnih pronađenih skupnih nalaza (ostava), obilježja keltske provenijencije, ostaci materijalne kulture Japoda!

Najviše zanimanja pobudio je Egipatski odjel. Ta  zbirka broji više od 2100 predmeta i uglavnom je nabavljen u 19. stoljeću otkupom od obitelji austrijskog podmaršala Franza Kollera brojeći tekstove, sarkofage i brojne figurice, no nama je bila najzanimljivija zagrebačka mumija. Nedavno temeljito restaurirana, Nesi-hensu  bila je  žena Paher-hensua "božanskog krojača" iz Tebe  ovijena razrezanim trakama Zagrebačke lanene knjige, najdužeg sačuvanog teksta etruščanskog jezika! Uz mumiju se čuva  i popratni papirus s tekstom nekoliko poglavlja Knjige mrtvih koji je bio dijelom pogrebne opreme pokojnice.

Sve je to na kraju začinjeno antičkom zbirkom rimskih skulptura i predmeta iz svakodnevnog života. Povijest se učila na stvarnim predmetima.

Kako su se naše obaveze bližile kraju, rasla je i opuštajuća atmosfera u autobusima pri povratku kući. Kažu naši učitelji da smo bili dobri, iako preglasni i sasvim nespretni u kretanju ulicama Zagreba, ali na tom ćemo morati poraditi ponovnim posjetom glavnom gradu domovine.

                                                                                       Snježana Tramburovski